Vrijeme gladnih i žrtvovanih
Ne željeći da ovu, ipak, veoma povoljnu priliku propušte, predśednik cetinjske Opštine Vlad. Popović i predśednik Opštine podgoričke Stanko Marković odmah zaključe sa Zaharatosom po hiljadu kvintala žita i nešto brašna. Privatni trgovci, pak, poruče prilične količine brašna, šećera, oriza, kafe i žita. Čuvši za ove porudžbine, Gatalo ponovo pozove Zaharatosa i poruči u njega deset hiljada kvintala brašna, žita i oriza, iako mu je sada Zaharatos podnio ponudu za 27.000 drahmi više od one prve, prije nepuna dva dana! Kredit bi otvoren kod srbijanskog poslanstva u Atini, a posredovanjem našeg poslanika u Srbiji g. Lazara Mijuškovića i po nalogu srbijanskog ministra finansija Pačua. Moja raspitivanja, zašto mi intendantura na moje hitne depeše iz Atine nije odgovarala, ostala su bez razjašnjenja. Ipak, bijaše jasno kao dan, da je Gatalo, sada već potpuno u službi anticrnogorske organizacije Pašićeve – svoj položaj glavnog intendanta crnogorskog upotrijebio na to, da izgladnjelu crnogorsku vojsku priugotovi na bezuslovno “ujedinjenje” sa Srbijom. Docniji događaji dali su ovim zaključcima potpuno za pravo.
Svršivši posao oko porudžbina, krenem sa Zaharatosom u Skadar – odatle 28. aprila talijanskom lađicom “Jolanda” za Medovu. Usput nas zadrži sumaren “U 6”, no, blagodareći komandantu našega broda ostadosmo neopaženi, te srećno stigosmo u Medovu. Odatle odmah produžismo lađom “Molfeta” za Bari, odakle, opet, grčkim brodom “Atromitos” za Pirej. Poručena roba u Grčkoj bi odmah ukrcana u brod “Margarita”, koji srećno stigne u Medovu i roba bude prenijeta u Crnu Goru.
Kako odmah iza ove pošiljke nije bilo moguće u Grčkoj brzo i neopaženo tovariti dalje brodove, ne htjedoh oklijevati, no se obratim g. Eliotu, britanskom poslaniku u Atini, koji mi dade toplu preporuku za visokog komesara britanskog u Egiptu g. Mak-Mahona, te se tako krenem za Egipat i mjeseca maja stignem u Kairo. Obratim se komesaru g. Mak-Mahonu, koji me lijepo primi i preporuči me šefu kabineta lordu Sesilu (Cecil) i sekretaru g. Mičelu sa napomenom, da mi se od strane carinskih vlasti u Aleksandriji za izvoz životnih namirnica za Crnu Goru imaju učiniti sve moguće olakšice. Iste ove simpatije, koje su gajili za crnogorski narod svi bez razlike u Grčkoj, našao sam i u Egiptu.
Dobro raspoloženje u Egiptu za Crnu Goru iskoristio sam odmah za spremanje transporta sa životnim namirnicama. Preporukom moga znanca g. Žorža Šica, holandskog konzula u Kairu, učinim poznanstvo sa g. Diksonom, direktorom banke “Anglo-Ežipsien”. Ovaj naš prijatelj sklopi društvo finansijera od 10 miliona franaka, koji su odmah stavljeni na raspoloženje za nabavku i prodaju hrane Crnoj Gori.
Uglavljeno je bilo, da ovo društvo doveze veliku količinu robe u Crnu Goru, podigne u Baru ili Skadru, velike magacine i iz njih prodaje hranu i materijal, kako državi, tako i privatnim društvima i osobama, a sve po najpovoljnijoj cijeni za svo vrijeme rata. Od brodarskog društva dobijene su na raspoloženje dvije lađe, koje bi, po najpovoljnijim novčanim uslovima za nas, za svo vrijeme rata prenosile u Crnu Goru hranu i potreban materijal, izuzev vojni. Brod “Đozua Nikolson”, od 5000 tona, već je bio spreman u Aleksandriji za utovar, a g. King Levi, upravnik aleksandrijske carinarnice pozvao me je i saopštio da je dozvola za tovar i propust broda iz pristaništa već stigla. O svim ovim pripremama izvještavao sam redovno našu intendanturu na Cetinju, napominjući ujedno, da se brodovi mogu odavde krenuti bez ikakve ranije novčane uplate od strane crnogorske države.
U jeku ovih pripremanja dobijem telegrafski poziv od g. Mičela, koji se tada nalazio na ljetištu u okolini Aleksandrije, a u mjestu Ramlje. Otišavši njemu saznadoh, da je od glavnog delegata crnogorskog u Londonu Andrije Radovića, dobio telegrafski zahtjev, da se sve moje pripreme za izvoz hrane u Crnu Goru imaju osujetiti i dalji rad u tom pravcu u Egiptu prekinuti. G. Mičel izričito me je upozorio, da je Radović i moju osobu u depeši označio kao sumnjivu, i da spremani transport nije za Crnu Goru, nego za Kotor, za – Austriju!
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=6335
Objavio Urednik
dana kol 22 2018. u kategoriji Biblioteka.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst