Pleše mi se sa tobom Pleše mi se sa tobom, baroknim ulicama pod kupolama vječitih sanjara. Pleše mi se sa tobom, pred napuštenim palatama kao na antičkim pozornicama. Pleše mi se sa tobom, u haljini boje iskrivljenog bisera, tamo gdje more oslikava grad. Pleše mi se sa tobom, tamo gdje zora rasipa sunčane niti po […]
Redakciji Zrcala je veliko zadovoljstvo da vam predstavi elektronsko izdanje zbirke pjesama naše drage pjesnikinje Zorice Radonjić. Bez daljeg uvoda želimo da se čitalac iz prve ruke upozna sa ovom neobičnom zbirkom poezije. *** Zašto preporučujem izdavaču i čitaocu ove pesme? Zato što ih je pisala duša, koja dok je ovo pisala nije […]
KONAČNO OSLOBOĐENJE Rijeka u meni budi mir i spokoj Zato joj se iznova vraćam. Protiče, šumi, Ponekad jeca pred naletima vjetra Kao i ja kad me zvijeri pronađu i opkole Otkrivamo tajne jedna drugoj Nalazimo utjehu. A ti i ja – suprotni polovi. Dvije strane svijeta. U stalnoj potrazi jedna za drugom. Nikad […]
Velika nam je čast da na našem sajtu objavimo prvijenac mladog crnogorskog književnika Petra Rakočevića. Ova zbirka pjesama smatramo da donosi osvježenje u književnost našeg govornog područja. Rakočević je rođen u Podgorici godine, đe završava osnovnu školu dok gimnazijske dane provodi u Danilovgradu. Kao maturant počine da piše poeziju i prozne fragmente. Trenutno je student […]
Ohrabrujemo poetske početke mlade Daliborke Veković i objavljujemo njene dvije pjesme „Jednog dana” i „I Desanku sad razumijem”. *** Jednog dana, Kad ne bude padala kiša… Ići ću poljem zelenim, Ići ću šumom dubokom, Ići ću stazom skrivenom… Iću ću prema tebi. Naći ću te nekako. Pratiću znake. Put do tebe pokazaće mi ptice. […]
Mirisi Nosim u snu živost mekog perja i travnate gradske perivoje. Nosim tugu žutog predvečerja, nešto sveto, nadahnuto, moje. Nosim śetnu, ljudsku, ogoljenu bliskost strašnu kao giljotina. Nosim dušu svu izbezumljenu, i prepunu bolnih krhotina. Nosim proste čovječanske grivne, prećutani oštri prizvuk psovke. Nosim misli snažne i naivne, što k usnama hrle ko olovke. Nosim […]
NASLON Sanjam te ohola podla i prazna u naslonu Bijednog ko bijeda svaka pohlepna Na pragu izlizanoig kamena od stopala Svojom bijedom se na moja pleća naslonjaš Misliš dok hodaš lagano oko naslona I prosiš bijednu milost iz prošlih kajanja Od onih koji ti kupiše benzin i olizaše stope A ti ih pogleda blijedo preko […]
Ako svaka riječ svoje pero ima Kojim li se piše Istina? Da li je to mekotina bijelog krila Serafima ili trag u pijesku prepodobnog podvižnika. Paperje golubice djevojačku suzu lako pije Ogrubjela ruka seljaka melje zrno Istine Krhko zrno lako kopni, Kopni Do školjke Spasitelja Milost Njegova biser bijeli u pero povija Pero tka tišinu […]
U noći punog mjeseca …ništa se ne vidi osim njega, u svjetlosnom krugu začaran, naizgled tako blizu da ga prstom prekriješ, a opet na razini, distanciran od svih, nekako mamljive prirode. Zvjezda Danica mu pravi društvo, najsjajnija od svih, i sve je u stanju harmonije kao vlasi trave u dolini na Tibetu. Vođena time, ispunjena […]
Perduto amore Ljubavi moja, sijenko od stakla Noćas si mi se nešto mnogo odmakla Odvojila si svoja stopala od mojih Na drugom kraju ležiš, minute brojišLjubavi moja, mirisu ruže Večeras ti oči po sobi kruže Usniti ne možeš ni najkraće snove Po sobi tražiš izgovore svojeLjubavi moja, dodiru hladni Jutro će novom nadom da te […]
