Šest najvećih religija

U svijetu postoji mnogo religija ali najviše su rasprostranjene: hrišćanstvo, judaizam, islam, budizam, hinduizam i sikizam. Ove religije proširile su se daleko od područja đe su nastale i imaju sljedbenike po cijelom svijetu.Religija je zbir vjerovanja koja ljudima pomažu da razumiju svijet i događaje u njemu. Većina pobožnih ljudi vjeruje u jednog ili nekoliko bogova. U judejstvu, hrišćanstvu i islamu ljudi vjeruju u jednog boga. U hinduizmu i japanskoj religiji šinto vjeruje se u više bogova.Ljudi su obožavali bogove još u starim vremenima. Oduvijek su vjerovali da je svijet stvorilo neko nevidljivo biće ili više takvih bića. Mnoga stara vjerovanja zasnivaju se na moći prirodnih sila, sunca i kiše, koji su neophodni za nastanak života. Vjerovali su da treba da obožavaju bogove Sunca i kiše i da im prinose žrtve kako bi njihovi usjevi uspijevali.U današnjem svijetu, religije se međusobno razlikuju, ali imaju i nekih sličnosti. Ljudi se pridržavaju prihvaćenih obreda i slave određene praznike. Odlaze na mjesta za molitve, kao što su crkve, sinagoge, džamije ili hramovi. U većini religija svještenici obavljaju vjerske službe i drže propovijedi vjernicima.

Judaizam
Judejstvo je religija jevrejskog naroda. Oni vjeruju u jednog boga koji je stvorio Nebo i Zemlju. Bog ima savez (ugovor) sa svakim čovjekom koji vodi ispravan život. Njihova sveta knjiga je jevrejska Biblija (Stari zavjet hrišćanske Biblije). Njen najvažniji dio je Tora, u kojoj su sadržani božiji zakoni. Biblija, zajedno sa mnogim jevrejskim praznicima posvećena je śećanju na događaje iz istorije Izraela, zemlje iz koje potiču Jevreji. Običaj je da Jevreji ne rade subotom koju nazivaju Sabat. Riječ „sabat“ potiče iz hebrejskog jezika i znači odmor. Subota je glavni dan za obožavanje boga kada Jevreji odlaze u sinagoge da prisustvuju službi koju vodi rabin.

Sikizam
Većina Sika živi u Pendžabu, u Indiji. Njihov sveti grad je Amritsa. Siki slijede učenje deset vođa koji se zovu gurui (guru je riječ iz pendžapskog jezika i znači „sveti čovjek“). Prvi guru je osnivač sikizma bio je Nanak, koji je rođen kao pripadnik vjere hindu. Guru Nanak smatrao je da svetkovine i obredi stvaraju podjelu među ljudima različitih religija i da je jedino važno kako se ljudi ponašaju i u šta vjeruju. Svaki guru koji je došao poslije njega bio je posebno odabran da nastavi njegov rad. Učenja gurua zapisana su u svetoj knjigi Sika koja se zove Guru grant ahib. Siki vjeruju u jednog boga koji je stvorio vasionu. Njihovo mjesto obožavanja naziva se gurdvara, što znači “božija kuća“. U sikizmu ne postoje svještenici. Čitači, koji se nazivaju granti vode službu u gurdvari ali svaki član vjerske zajednice može da uzme riječ tokom službe. Siki danas žive po cijelom svijetu, a za dan posvećen bogu prihvataju dan zemlje u kojoj žive.

Hinduzam
Hinduizam je jedna od najstarijih religija u svijetu. Pojavio se prije više od 4000. godina u Indiji. Pripadnici ove religije vjeruju u zbir ideja koje se nazivaju darma ili istina. Sve žive stvari imaju dušu koja se iznova rađa više puta, kako u životinjskom tako i u ljudskom obliku. Postupci (karma) ljudi u ovom životu odrediće njihovu sudbinu u narednom. Religija hindu ima mnogo bogova koji su samo razni oblici vrhovnog duha: Brahmana. Tri najvažnija boga su Brahma (stvaralac), Višnu (čuvar) i Šiva (uništavač).Mjesto u kome se pripadnici hindu religije mole naziva se mandir, ali se često koristi i naziv hram. Mandiri postoje u cijelom svijetu, đe god ima naseljenih pripadnika hindu religije i uglavnom su ukrašeni reljefima i kipovima. Svaki mandir ima svog svještenika koji obavlja obrede i stara se o svetim prizorima bogova.Za pripadnike hinduizma rijeka Gang koja teče kroz śevernu Indiju i Bangladeš, sveta rijeka. Oni vjeruju da se kupanjem u ovoj rijeci spiraju i njihovi ovozemaljski grijesi. Milioni ovih ljudi odlaze na hodočašće u sveti grad Varanasi (poznat kao Benares). Varanasi je jedan od najstarijih gradova u Indiji. U njemu, duž rječne obale, postoje posebne stepenice, zvane gati, da bi ljudi mogli da se kupaju u Gangu. Na povratku kući ponesu sa sobom malo vode iz rijeke kao blagoslov.

Budizam
Budisti ne obožavaju bogove, već slijede učenja jednog indijskog princa, Sidarte Gautame. Živio je između 563. i 483. g. p. n. e. Sidarta je živio raskošnim životom u dvorcu svog oca, ali je vidio patnju ljudi oko sebe i želio je da nađe odgovor na to. Otušao je od kuće i proveo 6 godina u učenju i razgovoru sa svetim ljudima. Jednog dana sio je pod jedno smokvino drvo i odlučio da tu ostane sve dok ne nađe odgovor. Poslije 49 dana dospio je u stanje mudrosti u kome je razumio ljudske patnje i shvatio kako ljudi mogu da žive jedni sa drugima u miru i slozi. Dostigao je nirvanu, ili prosvjetljenje (ime Buda znači prosvijetljeni). Proveo je ostatak života putujući i učeći ljude kako da žive srećnije i bolje.Buda je učio o četiri “plemenite“  istine: 1. Život je pun patnje; 2. Ova patnja je posljedica pohlepe; 3. Patanja bi nestala ako bismo prestali da žudimo za materijalnim dobrima; 4. Postoji put do stanja mira.Danas u svijetu ima oko 400 miliona budista od kojih mnogi žive na Dalekom istoku. Neki budisti posvećuju život vjeri i postaju kaluđeri i kaluđerice kako bi mogli da prenose na ljude Budino učenje ili darmu. Ovi kaluđeri i kaluđerice žive jednostavnim životom u manastirima. Oni obavljaju obrede u hramovima i manastirima đe ljudi dolaze da meditiraju i odaju poštovanje Budi. Budine propovijedi zapisane su 300 godina posle njegove smrti i to su sveti tekstovi koje budisti proučavaju. Budizam ima dvije glavne grane: teravadu i mahajanu. Ove grane slave različite praznike, ali svi budisti proslavljaju Budino rođenje, prosvjetljenje i smrt kao tri najvažnija datuma u toku godine.

Hrišćanstvo

Hrišćani vjeruju u jednog boga koji je posao svog sina Isusa Hrista na zemlju da spase ljude od grijeha žrtvujući sopstveni život. Ime Hristot potiče od grčke riječi koja znači miropomazani. Hrišćanska sveta knjiga Biblija sadrži kako Stari zavjet tako i Novi zavjet u kome su opisani život i rad Isusa Hrista i njegovih učenika. Isus se rodio prije više od 2000 godina, u Judeji, koja je tada pripadala Rimskom carstvu. Proveo je život učeći ljude ljubavi i opraštanju. Imao je mnogo sljedbenika, ali i neprijatelja među jevrejskim svještenicima. Ti svještenici ubijedili su rimskog guvernera da osudi Isusa na smrt razapinjanjem na krst. Ali, njegovi sljedbenici, posebno apostol Pavle, pronosili su poruku hrišćanstva po cijelom Rimskom carstvu. Rimljani su mnogo godina progonili hrišćane, ali je hrišćanstvo na kraju postalo zvanična religija carstva, za vrijeme cara Konstantina (274. – 337. g).Poslije propasti Rimskog carstva hrišćanstvo je nastavilo da se širi po novim carstima koja su nastala u Evropi. Sve više ljudi prelazilo je u hrišćanstvo. Vjekovima su misionari putovali po svijetu kako bi preobratili ljude u hrišćanstvo. Danas u svijetu ima više od jedne milijarde hrišćana.Hrišćani učestvuju u dvijema svetim tajnama, činovima koji učvršćuju njihovu vezu sa Bogom. Prva je sveto pričešće: uzimanje hljeba i vina koji su blagosloveni.  Ljudi se primaju u ovu vjeru krštenjem, drugom tajnom, kao znakom da su grijehovi sprani. Đeci i bebama voda se prska po glavi.Tri glavne grane hrišćanstva su: katoličanstvo, protestantizam i pravoslavlje.U sve tri na snazi su osnovna načela, ali postoje neke razlike. U katoličkoj crkvi papa (od latinske riječi koja znači otac) ima vrhovnu vlast. Pripadnici pravoslavne vjere smatraju da su njihovi patrijarsi najviši. Protestanti vjeruju da je Biblija iznad svih i svega. Hrišćanskih praznika ima mnogo tokom cijele godine, ali su dva najvažnija: Božić na koji se slavi Hristovo rođenje, i Uskrs, slavljenje hrišćanskog vjerovanja da je Isus ustao iz mrtvih i uznio se na nebo.

Islam
Islam znači “pokoravanje božijoj volji“. Sljedbenici islama zovu se muslimani. Osnivač islama bio je prorok Muhamed koji se rodio u Meki, u Arabiji 570. godine. Bio je na hodočašću na planini Hira u blizini Meke kad mu se javio anđeo Gavrilo da mu kaže da postoji samo jedan bog, a to je Alah, i da on, Muhamed treba da postane Alahov prorok i propovijeda božiju volju.Prorok Muhamed počeo je da propovijeda, ali ljudi u početku nijesu vjerovali u ono što im je govorio. Hodočasnici koji su dolazili u Meku donosili su ovom gradu zaradu i ljudi nijesu željeli da se to promijeni. Godine 622. prorok Muhamed i njegovi sljedbenici bili su prinuđeni da pobjegnu iz Meke u grad Jatrib koji je poslije dobio ime Medina (grad proroka). Ovo bjekstvo koje se naziva hidžra označilo je početak islamskog kalendara. Prorok Muhamed nastavio je svje propovijedi u Medini. Govorio je da mu je Alah rekao da ljudi treba da žive zajedno u miru, a ne da vode međuplemenske borbe. Alahove riječi, koje je prorok Muhamed prenosio narodu, zapisane su u svetoj knjizi Kuranu koga svi muslimani moraju da se pridržavaju. Za muslimane je islam način života. Utemeljen je na 5 pravila, ili stubova. Prvo, nema drugog boga osim Alaha; prorok Muhamed je njegov glasnik. Drugo, Alahu se mora moliti pet puta dnevno. Treće, bar jednom godišnje treba dati milostinju siromasima. Četvrto, muslimani treba da poste između jutra i večeri, naročito za vrijeme mjeseca Ramazana. Konačno, muslimani treba bar jednom u životu da odu na hodočašće u Meku.Muslimanu se mole bogu u džamijama i pozivaju se na molitve pet puta u toku dana na vrijeme zapisano u Kuranu.Muslimanski vjerski voođa zove se iman. Tokom molitve u džamiji vjernici stoje u prvim redovima iza imama. Muškarci i dječaci stoje zajedno, a žene i đevojke odvojeno od njih. Svi gledaju u imama i ponavljaju ono šta on radi.Za muslimane je najvažniji dan petak. Tada se okupljaju u džamiji da slušaju propovijed imama, a to okupljanje naziva se salat-ul-džumu’ah. Ovo je prilika da se muslimani upoznaju međusobno, naročito u mjestima u kojima ne postoji velika muslimanska zajednica.U Islamu se praznuju dva glavna vjerska praznika. Prvi je Eid Al-Fitir, praznik uspješnog posta tokom mjeseca Ramazana. Ramazan je razdoblje posta i molitvi koji traje mjesec dana i odnosi se na vrijeme kada se anđeo Gavrilo javio proroku Muhamedu. Tokom Ramazana od jutra do večeri moraju da poste svi muslimani stariji od 12 godina. Čim se na kraju Ramazana pojavi mlad mjesec počinje praznik Eid Al-Fitir koji traje tri dana. Ljudi se oblače u najljepšu odjeću i daruju jedni druge. U džamijama se izgovaraju molitve.Drugi praznik je Eid Al-Adha praznik Žrtve, koji se proslavlja na kraju hadžiluka ili hodočašća. Od svih muslimana očekuje se da bar jednom u životu odu na hodočašće u Meku. Događaji koji su dio hadžiluka traju nekoliko dana, ali hodočasnici mogu da ostanu u Arabiji dvije do tri neđelje i da pośete džamiju proroka Muhameda u Medini i druga sveta mjesta. Islamski kalendar zasniva se na mjesečevim mijenama tako da muslimanski praznici padaju svake godine na drugi datum.


Kratki URL: http://zrcalo.me/?p=558

Objavio dana Nov 27 2010. u kategoriji Istorija. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Photo Gallery

Log in | Administrator SPETROV