XXXIII Grad teatar
Trg pjesnika 2019.
Iako je pred nama još uvijek nedovršen književni program ovogodišnjeg festivala, kroz za sada jedanaest književnih večeri pokušaćemo da, u maniru fuge, ispartimo konceptualno polazište ovogodišnjeg festivala – poziciju čovjeka u kovitlacu svijeta i njegovu, prije svega ontološku potrebu, ali i obavezu da u opšti haos bivanja uvede smisao i time „ispuni svoju sudbu“. Stoga smo, poštujući dosadašnju tradiciju književnog programa „Trg pjesnika“ festivala „Grad teatar“ pokušali da okupimo autore regiona, pisce, pjesnike, književnike, naučnike iz različitih disciplina književnog i humanističkog djelovanja, kreatore novih poetika i novih metodologija proučavanja teksta, ali i one koji, poštujući humanističko nasljeđe i tradiciju izučavanja i tumačenja književnosti, a potom i umjetnosti, ukazuju na njihovu svevremenost.
Hronološki: na Trgu ćemo imati priliku da se upoznamo sa radom Damira Karakaša, hrvatskog romanopisca, koji u svojim djelima pokušava da razumije neke od bolnih čvornih tačaka uslovljenosti egzistencije i istorije, ali i stvara tekstove koji sve češće, kao što ćemo vidjeti, daju osnov za pozorišna uobličenja. Predstavićemo i zbirku poezije Gojka Božovića „Mapa“, koja tematizuje egzistencijalistička izmještanja modernog subjekta i njegov odgovor na savremenost; Dževad Karahasan će pokušati da nam približi svoj bogati pripovijedački/romaneskni svijet, u čijoj se orijentalnoj mistici još jednom prepliću istorija i savremenost, ukazujući da stvari koje se tiču svih nas nadrastaju i mjesto i vrijeme. Na to da tenzija između savremenog svijeta i umjetničkog odgovora na nju nije samo problem današnjice, već civilizacijska konstanta ukazuje i studija iz estetike Dragana Prole „Jednakost nejednakog“, koja na precizan način ukazuje na saglasje u filozofskom i umjetničkom djelovanju, poštujući distinktivnu razliku svake od ovih disciplina.
Osvrnućemo se i na stvaralaštvo Vesne Kapor, pisca suptilne skoro pa lirske proze, utemeljene u tradiciji pripovijedanja srpske književnosti, koja i ovom zbirkom kratke proze „Venac za oca“, pokušava da razumije ličnu i kolektivnu sudbinu svojih junaka, sa granica fiktivnog i autobiografskog. Stotu godinu od objavljivanja prevratničke zbirke poezije „Lirike Itake“, koja je još za svog vremena trebalo da bude dopunjena i komentarima, obilježilo je objavljivanje još jedne knjige, „Crnjanski – biografija jednog osećanja“, koja nas podsjeća na Crnjanskog kao standardnu, ali nikada do kraja priznatu ili uvijek iznova problematizovanu kulturnu vrijednost. O „slučaju Crnjanski“ u srpskoj književnosti i kulturi govori autor monografije Milo Lompar.
Crnogorska pjesnikinja i dramaturg Dragana Tripković predstavlja knjigu „Kirka i druge drame“, koja i u ovom rodu problematizuju savremenu egzistencijalnu situaciju, ujedno dajući novi zamah i razvoju crnogorske dramske književnosti. Zorana Predina znamo kao jednog od klasika jugoslovenskog rokenrola. Ovoga puta, u autobiografskom osvrtu u knjizi kratkih proza „Glavom kroz zid“, slovenački kantautor, ali i pjesnik i, kako sam kaže „pisac koji tek treba da napiše roman“, daje uvid u sopstveni svijet i vrednosni sistem, zasnovan na stalnom suprotstavljanju dogmama kolektivnih stranputica. Na Trg dolazi i jedan od najautentičnijih poetskih glasova regionalne scene Marko Tomaš, koji svoj odgovor na lične damare i postratne nemire nalazi u ljubavi, prirodi, umjetnosti, objedinjenim i mediteranskim egzistencijalnim sfumatom. Predrag Zenović u knjizi „Saglasja“, zbirci ogleda iz političke filozofije, koju je objavila Narodna biblioteka Budve, sumira svoje viđenje dinamike odnosa savremenog evropskog konteksta sa crnogorskom aktuelnom društvenom situacijom, ukazujući na neko od mogućnosti kulturnih uporišta, dok Dragana Kršenković Brković „Zapisima iz književnosti“ daje jednu od mogućih sinteza književnog ogledanja u pisanju umjetničkih tekstova, eseja i naučnih radova.
Sa autorima će razgovarati Nikola Nikolić, Tatjana Bečanović, Nikola Marinković, Andrija Škare, Stefan Bošković i Božena Jelušić, uz moderatore za koje očekujemo da će potvrditi svoje učešće.
Iako, prilikom letimičnog pregleda autora koji će govoriti na ovogodišnjem Trgu djeluje da među njima i nema previše sličnosti, vodeći se simbolističkim, ili pak sumatraističkim geslom da je sve u vezi, nadamo se da će i poštovaoci književnog programa festivala uočiti saglasje koje smo uočili i mi. Saglasje da je u svijetu iščašenih vrijednosti uvijek moguće utkati put smislu.
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=7308
Objavio Urednik
dana srp 4 2019. u kategoriji Književnost.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst