Uran i Gea
Grčko mitološko predanje počinje od najstarijih paganskih božanstava Urana i Gee, koji oličavaju nebo i zemlju. Uran je bio sin i muž Gein. S njom je imao mnogo đece, od kojih su najznačajniji Titani (12), zatim tri Kiklopa i tri Hekatonheira. Inače, izraz Titani se upotrebljava i za ženska i za muška bića.
Na čelu Titanske dinastije bili su Kron i Rea. Slijede Okean (okean) i Tetida (branilac ili njegovateljica). Koej i Fojba (svjetlost u smiraj dana), Krej – snaga mora, Japet – pošiljalac, začetnik čovječanstva; Temida je dijelila pravdu i upravljala zakonima; Mnemosina – oličenje pamćenja.
Uran nije volio tri Kiklopa: Argeja, Steropa i Bronta i tri Hekatonheira: Brijar (jaki), Kot (udarač) i Čig (skakač ili obogaljivač). Čim su se rodili bacio ih je u Tartar – boravište zlih ljudi koji su griješili na zemlji ili su uvrijedili bogove. Očeva osjećanja ili njihovo nepostojanje nije teško razumjeti zato što su Kiklopi bili jednooka čudovišta a Hekatonheiri džinovi sa stotinu ruku.
Gejin materinski instinkt se pobunio protiv postupaka muža Urana, prema njihovoj čudnoj đeci. Nagovorila je sinove Titane da ustanu protiv oca. Svi, sem Okeana, sklopili su zavjeru. Kron je iz zasjede napao Urana, gvozdenim srpom koji mu je dala majka Gea. Iz ranjenog Urana kapala je krv, na zemlju. Iz tih kapi rođene su tri Furije (Erinije) koje se zovu: Alekta – ona koja se odmara, Megajra – ljubomora i Tisifona – osvetnica. Njih tri su imale krila i bile su obavijene zmijama. Iz kapi Uranove krvi rođeni su džinovi, poluljudska čudovišta sa zmijama umjesto stopala.
Po nekim verzijama, od Uranovih djelova koji su pali u more, digla se pjena i stvorila Afroditu.
Poslije oslobođenja svoje zatočene braće, Titani su, s prijestola, svrgli Urana i na vrhovni položaj uzdigli vještog Krona.
Kad se Kron dočepao potpune vlasti , okrenuo se protiv svoje jednooke i storuke braće i bacio ih opet u mračne regione, odakle ih je bio oslobodio, na Geino nagovaranje.
Sa sinom Pontom, Gea je rodila prvobitne bogove mora: Nereja, Taumunta i Fokija. Rodila je i boginje mora: Ketu i Euribiju. Gea je bila i majka trojice džinova: Tifona (sa Tartarom), Antaja i Titija.
Pošto je bila oličenje zemlje, Geu su poštovali i slavili kao majku svega, sveopštu majku. U Atini su je obožavali kao hraniteljku i njegovateljicu đece, ali, i kao boginju smrti koja poziva svu đecu k sebi i privija ih na grudi. Dakle, ona oličava Majku Zemlju: ona im je dala život i ona im ga oduzima kad ih poziva, opet, u zemlju iz koje su izašli.
Gea je u Delfima slavljena kao prastara proročica, kao izvor iz koga je izlazila para koja je uticala na proroštvo. Proročište je ona čuvala.
Kod Homera, uz Zeusa, Nebo, Pakao i Sunce, Gea je prizivana kao svjedok – pri zakletvi, a crno jagnje je žrtvovano u njenu čast.
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=4519
Objavio Urednik
dana pro 9 2015. u kategoriji Mitovi i legende.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst