U južnoj Vaviloniji, u Erehu, zaista je živio kralj po imenu Gilgameš. Bio je sebičan čovjek jer se s vremenom njegovo ime vezalo za bezbroj raznih priča. Te priče su dobile oblik kratkog epa oko dvije hiljadite godine prije nove ere i sačuvane su u dvanaest nezavršenih tablica nađenih u Asurbanipalovoj biblioteci, u ruševinama Ninive. […]
Ištar – jedna od velikih figura vavilonske mitologije. Bila je ćudljiva u ljubavi, svojevoljna i osiona u akciji. Kao majka boginja imala je saželjenja prema patnjama svoje zemljaske đece i dirale su je teškoće izazvana bolešću i potopom, ali, kao boginja ljubavi bila je okrutna i neośetljiva. Njeni sljedbenici su vršili obrede u njenu čast […]
Mesopotamija plodna ravnica śeverno od Persijskog zaliva, kroz koju protiču rijeke Tigar i Eufrat bila je kolijevka nekoliko drevnih civilizacija: vavilonske, asirske i haldejske. Nije imala prirodne granice kao Egipat i nije bila tako zaštićena. Zato je bila poprište oštrih borbi gorštaka i nomada i kraljeva koji su se međusobno borili. U tim neprestanim sukobima […]
![](https://zrcalo.me/wp-content/themes/Advanced-Newspaper1392/timthumb.php?src=http://zrcalo.me/wp-content/uploads/2011/01/Sigmund-Freud.jpg&h=&q=90&w=90&h=65&zc=1")
U svom klasi?nom radu „Karakter i analni erotizam“ S. Frojd pored ostalog kaže: „Moglo bi se pretpostaviti da neuroza naprosto slijedi naznaku iz svakodnevnog govora, u kome se za nekoga ko previše brižljivo ?uva svoj novac kaže da se „stisnuo“ ili da je „prljav“. U stvarnosti se, kad god arhai?ni modusi mišljenja preovladaju ili istrajavaju […]
