Legende o snovima i težnjama

Legende nam govore o herojima starih naroda dok mitovi uglavnom govore o bogovima i prirodnim pojavama. Ali priče o herojima često sadrže mitske  i izmišljene elemente a zasnivaju se na nekim stvarnim činjenicama ili su velikim dijelom zasnovane na istorijskoj istini, iako je često nemoguće odrediti đe se završava stvarnost a đe počinje mašta. Čuvena priča o trojanskom konju jeste legenda epskih razmjera kao što su Volsung saga, ciklus o Nibelunzima, o Rolandu, Kukulinu i dr. Neke legende sadže najranije tradicije naroda, kao što su priča o Romulu i Remu i veliki ciklus priča čija je glavna ličnost britanski kralj Artur.

Legende se i danas stvaraju i biće ih i u budućnosti. Kako vrijeme prolazi, mnoge istaknute ličnosti iz istorije raznih naroda polako dobijaju legendarni karakter.

Ponekad nije jasno povučena linija između legendarnih ličnosti koje su došle do nas kao dio folklora i onih koje su proizvodi mašte jednog ili grupe pisaca, kao što je slučaj sa Aladinom i Ali-babom u Hiljadu i jednoj noći, sa Servantesovim Don Kihotom, Šekspirovim Romeom i Đulijetom…

Ljudi su uvijek sanjali o boljem svijetu, udobnijem, o Zemlji snova ili su sanjali kako će pronaći ćup zlata na kraju duge, kao u El Doradu; ili o eliksiru – izvoru mladosti. A snovi su se prevodili u legende, koje su za neke postale toliko stvarne da su ih smatrali istinom, i kao Ponse de Leon pokušavali, u uzaludnoj nadi da ih pronađu.

Ljudima cijelog svijeta zajednička je praznična radost legende o Santa Clausu i Befani, duhu dobre volje i čovječnosti. A svi narodi su isto tako uvijek cijenili duhovitost, bodljikav odgovor zdravog razuma (zajedničkog svima) na glupa pitanja i glupa ponašanja. Mudri ljudi iz Gotame  i legenda o Kamenu iz Blarnija spadaju u takav odgovor. Svjetlija strana života, mješavina rafinovanog i sentimentalnog, jeste veseli ili pomalo tužni život opisan u komediji del arte, i pantomimske figure Kolombine, Harlekina, Pjeroa i Pulčinele. U narodu tragedija uvijek ide uz radost. Uvijek je u svijetu postojala zebnja od zla, od đavola u liku Mefistofela ili Demogorgone, od zlokobnog ili natprirodnog kao što su čarobni frulaš, i Jetatura, od podrugljivog, što se vidi u sukobu između Panča  i Džudi.

U svojim legendama narodi svih zemalja kristalizovali su idealne moralnosti i ponašanja kakvi su ponašanje Ledi Godiva ili Vilijema Tela, ili ih koristili da istaknu neku poruku, kao u priči o Fortunatusu i o kapetanu broda Holanđaninu lutalici.

 

 

 ***

 

Atlantida

Atlantida je mitsko ostrvo velike površine na koje se u drevno vrijeme vjerovalo da je postojalo u Atlanstkom okeanu. Prvi put ga pominje Platon, a Solonu (atinski državnik, živio u 7. V.p.n.e.) je o njemu pričao neki egipatski sveštenik koji mu je rekao da je ostrvo zadesio zemljotres pa je potonulo u more 9000 godina prije njegovog doba.

 

El Dorado

El Dorado je ime zamišljenog princa od Manoe, vladara basnoslovnog grada ogromnog bogatstva na Amazonu koji su navrodno otkrili prvi istraživači. Priča se da su princa mazali uljem i poslipali zlatnim prahom i to su ponavljali u određenim razmacima tako da je bukvalno bio pozlaćen, što govori njegovo ime – El Dorado. Ser Valter Reli i ostali istraživači pokušavali su da ga pronađu, no uzalud. Inače, kod Voltera El Dorado se javlja kao međustanica Kandidovog neobičnog putešestvija.

 

Eliksir života i kamen mudrosti

Eliksir života je napitak za koji se vjerovalo da su ga spravljali alhemičari i da produžuje život beskonačno. Ponekad su zamišljali da je to prašak, ponekad da je tečnost. Među alhemičarima je eliksir nazivan i kamen mudrosti, ekstrakt za pretvaranje neplemenitih metala u zlato. Po jednoj legendi, Noju je naređeno da u svom kovčegu objesi kamen mudrosti da svijetli svim bićima u njemu. Druga legenda govori da je Deukalion, Prometejev sin koji se spasio posle potopa iz grčke legende, imao taj kamen u torbi o ramenu ali ga je bacio i izgubio.

 

Izvor mladosti

Izvor mladosti je mitski izvor za koji se smatralo da ima moć vraćanja mladosti. Legende otakvom izvoru nastala je iz indijske bramanske legende, zamjenjivana je u evropskoj misli s legendom semitskog porijekla o rijeci ili izvoru besmrtnosti, koji se nalazi u raju i daje vječno zdravlje i život onima koji su došli u raj. Ponse de Leon ga je tražio čuvši za ljekovite izvore u Floridi, za koje je mislio da su izvor mladosti, toliko prije što je bilo rašireno vjerovanje da se izvor mladosti nalazi na nekom ostrvu u Karibima.

 

Kokanja

Kokanja ili zemlja Dembelija je, po srednjovjekovnoj legendi, mitska zemlja zadovoljstva, bogatstva, blagostanja, dokolice, zemlja u kojoj su kuće  i ulice od šećerlema i kolača, u kojoj teče med  i mlijeko i sve to je svima dostupno.

 

Feniks

Feniks je mitska ptica koju su obožavali stari Egipćani u Heliopolisu. Govorilo se da je jedina i vjerovalo se da živi 500 do 1000 godina. Na krajutog periodu, u Arabiji pravi gnijezdo od mirisnih grančica, pjeva milozvučnu tužbalicu, mahne krilima  i zapali gnijezdo, samu sebe spali i iz svog  pepela ponovo oživi podmlađena da bi opet ponovila to isto u određeno vrijeme.

 

Santa Claus

Santa Claus je skraćenica od Santa Nikolaus ili sveti Nikola, zaštitnik đece. Praznuje se 6-og decembra no njegovo se ime sad vezuje sa slavljenjem Božića. Po predanju, on živi na Śevernom polu i dolazi na sankama koje vuče osam irvasa. U poznatoj pjesmi za đecu Klementa Klark Mura ”Pośeta sv. Nikole” još bolje poznatoj kao ”Badnje veče” sažeta je legenda o njemu.

 

Kris Kringl je holandski sveti Nikola. Na Badnje veče, u neobičnom odijelu i krznenoj kapi, pośećuje spavaće sobe sve dobre đece i ostavlja poklone u čarape, obješene za tu priliku.

 

Befana i Babuška

Befana je dobra vila italijanske đece, ženski parnjak svetog Nikole, koji im  puni čarape igraškama u bogojavljenskoj noći. Po legendi, Befana je bila mnogo zauzeta poslovima te nije mogla da vodi računa o magima koji su putovali da donesu darove Spasitelju. Rekla je da će ih viđeti kada se vrate. Ali magi su se vratili drugim putem i Befana je kaženjena da ih vječno traži. I pored toga što ima osobine svetog  Nikole, njenim imenom italijanske majke plaše malu đecu.

U Rusiji veselu funkciju Befane obavlja Babuška, koja usamljenoj đeci donosi najljepše poklone.

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=8203

Objavio dana maj 12 2020. u kategoriji Mitovi. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator SPETROV