Sačuvajmo jezik Crne Gore od zaborava

MNOGA ZNAČENJA JEDNOG GLASA

Koliko je Njegošev jezik neobičan, u suštini, govore činjenice. Šta sve samo jedan glas može da znači?!Jedan napisani glas koliko značenja ima:

A

A – spoljni znak veze među izrazito suprotnim rečenicama i djelovima rečenica:

“Svud ispod nas munje sijevaju
a nas jedne samo sunce grije.”
“Kum ću biti, a prikumak nigda.”
“Divlju pamet, a ćud otrovanu
divlji vepar ima, a ne čovjek.”

A – u značenju: međutim, pak

“Bješe brate dosta lijepijeh
a grdnijeh deset puta više.”

“… A ja što ću, ali sa kime ću?”

A – u značenju: ali

“Hoćah ubit jednu kukavicu
a žā mi je fišek oštetiti.”

“Ne boj se a čuvaj se.”
A – u značenju: pa, ipak

“I što mi je do njihove svađe
a volī bih da nadjača manji.”

“Manji potok u viši uvire,
kod uvora svoje ime gubi

ā na brijeg morski obojica.”

A – kao znak veze nepodudarnih pojmova (subjekata, predikata, objekata odnosno drugih dopuna ili odredaba)

“Kud će više bruke od starosti!
noge klonu ā oči izdaju.”

“Malena joj usta slatka
a angelski obraščići.”

“No joj puče srce u prsima
a obrnu svijet naopako.”

A – u značenju: dok

“Objesio pušku o ramenu
pa čepuka tamo i ovamo
po poljani kao svi ostali,
a odovud neki od našijeh.”

A – u značenju: već, samo

“Ne smijemo ništa započeti
što bi narod k viteštvu zažeglo
… a ka guske sve nešto ćukamo.”

A – u značenju: bar, makar

“Da se mogu razgovorit srce moje
a sa mrtvom tvojom glavom, kam da mi je?”

A – u značenju: kamoli (znak veze izuzetne nejednakosti)

“Kam bi crka od ove žalosti
a ne sestra za onakvim bratom.”

A – kao veznik ” i” (sastavni- kopulativni, spoljni znak među rečenicama ili njihovim djelovima)

“Viđi sliku, a viđi priliku!”

“Divlju pamet a ćud otrovanu.”

A – u značenju: čak, kao god, štaviše

“Srećan bješe a ubojit bješe
oko njega ruke ne savijah.”

A – u značenju: pa (za označavanje sukcesivnosti)

“Malo stade, oni otidoše
a za njima drugi izidoše.”

“Danu pričaj šta se dogodilo
a ne boj se svak će te slušati.”

*danu- rječca za podstrekavanje: hajde, dede (srp.)

A – u značenju: jer, budući (veza uzroka za posljedicu)

“Pričaćemo a imamo dosta.”

A – u značenju: mada, iako, premda (znak koncesivne veze)

“… No si s kraja počeo tanjega
A mudar si i književnik kažu.”

A – u značenju: pri tom, tim, te, tako da

“Nego udri dokle mahat možeš
a ne žali ništa na svijetu.”

A – u značenju: i to, baš, upravo (za naročito isticanje pojma)

“Turke ćemo navuć na granice
a sve Turke najžešće junake.”

A – za skretanje pažnje i izražavanje čuđenja i iznenađenja

“A kamo ti Bećo i družina?”

“A bješe li kakav, amanati?”

“A kako im čitaš leturđiju
kad ovako u pismo zatežeš?”

A – u značenju: ajde, dela (imperativno podsticanje)

“… Viknu pope iz grla bijela
A brđani crn vi obraz bio!”
A – u značenju uzvika: ta

“A evo si udrio vladiko
u nekakve smućene vjetrove.”

A – kao uzvik za dozivanje: hej, o

“A Murate naša vjerna slugo
što ti prosiš u dva gospodara?”

A – kao veznik: i, uz to, pored toga

“Junaštvo je car zla svakojega
a i piće najslađe duševno.”

A kamoli- znak za vezivanje suprotnih pojmova

“Niko žalit ne smije nikoga
a kamoli da mu što pomogne.”

A ono – u značenju: bar

“Ako ničim drugijem ne može,
a ono mu pomaže plakati.”

E

E – u značenju: da – veznik, znak veze izričnih rečenica sa upravnim:

„A vi danas svi vidite divno
E od mene odlazi nagrada“

E – znak veze odnosnih rečenica i upravnih, u značenju: što

„Malo im je, krivokletnicima, e mi krunu moju oduzeše i sve carstvo, moju đedovinu.“

E – u značenju: pošto, znak veze uzročnih rečenica sa upravnim

„Ne, Rogane, nemoj ga buditi
E on u san ka na javi zbori.“

„On je hajduk roblja svezanoga
on je bolji e više ugrabi.“

E – znak veze sastavnih rečenica konsekutivne nijanse, u značenju: te, i

“Do njega se Ture dogodilo
e Ivana šakom udarilo.”

E – u značenju: zato, pa (konsekventno-uzročna)

“Ne, Rogame, nemoj ga buditi
e on u san ka na javi zbori
e ćemo ga štogod raspitati.“

E – u značenju: mirenje s nevoljama i zlom sudbinom.

“E, dobro kad je volja carska da se Crnogorci svaki dan biju, plijene, robe… neka bude tako.”

E – u značenju: razočarenje, očaj.

“E, kud sreća da je i on tada
u grobnicu panuo mirova.”

“E kuda bi ta velika sreća
da to bude ka se naredilo.”

E – u značenju: ushićenje, radost.

“E što ću ti lakrdiju duljit!”

E- za isticanje onoga o čemu se pita.

“E mogah li bez ove pogrde?”

E – na početku stiha, najčešće ispred zakletve.

“E tako mi Dina i Amana!”

Dugo ê dobijeno slivanjem e + je, u značenju: da je.

“Je l’ istina ē ovo ovako
al’ nas oči sopstvene varaju.”

Dugo ê u značenju: jer je.

“Nego i vi budite poslušni
ē korisno sovjete slušati.”

I

I – veznik,spoljni znak veze sastavnih rečenica i njihovih odnosa

‘‘Koji praznik tako čuvstva trese
i prinuđa k slatkome pojanju
kao praznik nemirnog Eola’’

I – veznik,znak veze sastavnih jezičkih jedinica naporednog odnosa i istog smjera

‘‘Odveo nam Ružu Kasanovu
i uteka s bratom najmlađijem’’

I

a – veznik u značenju:te(znak spoljne veze s posljedično-namjernom nijansom)

b – veznik u značenju:tako da,najzad(sa izrazito posljedičnom nijansom u odnosima djelova koje vezuje)

c – u značenju: ili(veznik sa disjuktivnom nijansom)

I – ima funkciju suprotnog veznika: a

‘‘Dadosmo mu pola carstva svoga
i ovo će uzeti nam sada’’

I – u značenju:ma,makar (znak veze dopusnog,koncesivnog karaktera)

‘‘Lažu ljudi što za lafa kažu
da se miša i najmanje boji’’

 

 

I se koriti kao rječca za isticanje:

a) jednakosti jezičkih elemenata između kojih dolazi,u značenju: Takođe, Isto tako

‘‘Čija je sila toga je i pravda’’

b) jednakosti s nijansom izdvajanja u značenju: osim toga,pored ostalog

‘‘Oni su dva zajedno i učili’’

c) naglašavanjem dodavanja,u značenju: dalje,više

‘‘Ne…ne…śete da i još zborimo’’

d) za isticanje izuzetnosti,skoro neočekivanosti,u značenju:čak,štaviše

‘‘Ja mnim te je dočeka lijepo?
Ne lijepo,nego prelijepo:
Obeća mi i što mu ne iskah!’’

e) za isticanje čaga naknadno dodatog

‘‘I krilata pogodi strijela

na sredinu vojske bogohulne’’

I služi kao rječca za isticanje isključivo onoga što je označeno,bilo prethodnom bilo sljedećom riječju,u značenju:baš,upravo

‘‘Velikaši i griješe krupno’’

I ima funkciju:

a) potvrdne rječce: da

b) rječce za zaključivanje: dakle,znači

c) za ukazivanje na dodavanje onome što je uzeto: uz to,pored toga

I – veznik može biti u funkciji dopune potrebnog broja slogova u stihu

I – može biti enklitički oblik genitiva i akuzativa množine lične zamjenice trećeg lice: ih (bez glasa h na kraju)

I – se koristi kao enklitički oblik dativa množine lične zamjenice trećeg lica: im (bez glasa m na kraju)

O

O – uzvik za dozivanje

‘‘O, zaboga, od planine vilo
Tegni, vilo, na bijela krila.”

O – za apostrofiranje onoga kome se obraća

“O prokleta sudbino, tiranine ljudski!”

O – za naglašavanje želje

“O koliko mi je drag ovaj slučaj…”

O – za izražavanje čuđenja, zaprepašćenja

“O, kako mi plameni pogledi
Sijevaju s užasnom ljutošću!”

O – kao prijedlog sa akuzativom (određuje pojam, predmet u koji što udara)

“Za bradu se rukom uhvatio
A o patos nogom udario.”

O – koje otkriva o kome se pojmu zbori, piše ili misli

“O laži se ovđe ne snijeva”

“Teško tome ko o vama briži.”

O – u značenju: na (označava predmet na kome neko radi, bavi se njime)

“Viđi posla cara opakoga
Koga đavo o svačem uči.”

*opak – zao, izopačen, neistinit

O u značenju: sa, uz (način vršenja radnje)

“O mnogo muke i dugoga plivanja izidem na suho…”

O ima i ova značenja:

O koje određuje sredstvo kojim se što odobrava (novac, hrana)

“Ako bi se tamo našao kakav izdavatelj koji bi o svom trošku šćeo pečatati te pjesme…”

O – određuje mjesto na kome se šta nalazi

“Evo tebe sablja o pojasu
Sultan ti je sablju poklonio.”

O određuje vrijeme, u značenju: u, na

“Dim je crni lega na Bajice
ka najgušći oblak o jeseni.”

O  u značenju: oko

“A evo si udrio vladiko
u nekakve smućene vjetrove
ka o Marču kad udri vještica.”

U

U – prijedlog koji označava usmjerenost kretanja

‘‘Manji potok u viši uvire
kod uvora svoje ime gubi’’

U – koje određuje dospijevanje u neko raspoloženje,stanje,situaciju

‘‘Kakva te je sudba k nama donijela
među naše gore – u našu slobodu?’’

U sa akuzativom upućuje na koga se (ili na šta) usmjeravaju očekivanja,nade

‘‘Možemo se nadati u Boga da će nam pomoći  u ovome i u svakome drugome djelu’’

U – određuje odnos prema djelatnosti,angažovanju u nečemu

‘‘Crnogorci su u krađu ili na kakvu drugu napast Turaka odili.’’

U – sa akuzativom upućuje na sredstvo kojim se ko oblači(fig.)

‘‘Nadežda se moja u crno obuče’’

U – koje određuje pojam na koji nešto prelazi,u šta se pretvara

‘‘U ad mi se svijet pretvorio
a svi ljudi pakleni duhovi’’

U koje određuje vrijeme

‘‘To izgovori i u istu minutu predade dušu u ruke Gospodnje’’

U koje određuje način

‘‘Ja bi sve njih u grdne komate razdrobio’’
U koje određuje sredstvo za vršenje radnje

‘‘Što bajate kao bajalice
ali babe kad u bob vračaju’’

U – određuje koliko puta se što desilo

‘‘Ja sam šilja za njega momke u dva puta’’

U – sa akuzativom ima funkciju više prijedloga:do,za,kroz,u toku,među

‘‘Za čudo mi je kako mi u toliko vremena ne javi što za nju’’(umjesto prijedloga za)

‘‘Vile će se grabit u vjekove
da vam vijence dostojne sapletu’’
(umjesto prijedloga kroz)

 

U – prijedlog koji označava unutrašnjost čega, mjesto među granicama pojma

‘‘Ako Goru ti pokoriš Crnu
do mene ćeš śeđet u divanu’’

*divan(arp-per-tur):

1.kanabe,otoman,sofa

2.carsko ili vezirsko vijeće,vlada,savjet u nekadašnjoj Turskoj

3.carska stolica,śedište,prijesto,dvorana

U – koje označava okolnosti i stanje u kojima se što vrši ili zbiva

‘‘Plava luna vedrim zrakom u prelesti divno teče’’

*prelest(crk.rus) – draž,čar,krasota

U – prijedlog kao pojam djelovanja,angažovanosti i procesa

‘‘I u boju kod bijele kule
olova mi toke izlomiše’’

U – prijedlog koji znači vid onoga u kome(čemu) se ko(što) javlja

‘‘U njem’ sebe ona vidi navrh tanke mladičice’’

U – sa akuzativom umjesto lokativa

‘‘Na rame im bistri džeferdari
a u pojas srebrno oružje’’

‘‘U obraz si kao zemlja doša’’

‘‘Ne,Rogane,nemoj ga buditi
e on u san ka na javi zbori’’

‘‘Progrize joj sisu u posanje
rajsko piće prosu u njedrima’’

‘‘Ja sam noćas grdan san vidio
svo oružje svoje u komate’’

Glas U javlja se i u priloškoj funkciji

  1. a) određuje vrijeme
  2. b) određuje način

U se upotrebljava u funkciji atributa

‘‘Oko gore prijestolodržeće
četiri su gore od almaza
previsoke,u pravilnom redu’’

*almaz(grč) – dragi kamen,dijamant

U sa akuzativom u funkciji lokativa

‘‘Daću njemu dvije puške male
sve u srmu i u suvo zlato’’

*srma(tur) – čisto srebro

U – u izrazima

Prazni puf u vjetar,u prevodu: uzaludno, prazno pričanje, brbljanje
U dobrom zdravlju biti
Biti u životu
U crno zaviti
U miru biti
Uljeći u krupne riječi
Biti u najboljem cvijetu
U krv ogreznuti
U paru ne brojiti
Staviti se u red
Ići u pohode
U riječi u kojoj bijaše
U riječi koju govoraše
U smijeh udariti

U kao prijedlog sa genitivom

 U u značenju kod(sredina pojma sa imenom)

‘‘Nema u nas boljega junaka
od uskoka Peja Nikčevića’’

U upućuje na pojam u čijoj se vlasti što nalazi,u značenju kod

‘‘U tebe je moje spasenije’’

U koje upućuje na karakter ili na mentalitet

‘‘Nema posla u plaha glavara’’

U u značenju od(upućuje na onoga od koga se šo traži ili dobija)

‘‘Tad zadobi platu u principa
na godinu stotinu cekinah’’

*princip – 1.mletački dužd

2.princ,knez

*cekin – zlatan novac,mletački dukat

U koje određuje kome neko ili nešto pripada

‘‘A ni ona nije tako jaka
da razbije srce u junaka’’

Preuzeto iz „Priručnika za crnogorski jezik“ autora Bosiljke Kankaraš

1 2 3 4

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=3856

Objavio dana maj 22 2015. u kategoriji Naš jezik, Śećanja, Stav. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator SPETROV