Pro et contra: Studija razvoja Durmitora

Objekat zaista nije bio ugostiteljski koncipiran već ga je u to, na silu, pretvorio Ski Centra Durmitor koji je upravljao objektom desetak godina. Pretvaranje planinarskog doma u restoran dovelo je do početka śeče šume koja je rasla svuda oko objekta, mnoga stabla na samo metar od objekta, a grane su natkriljavale objekat. Planinarski dom je izgledao kao da je prosto izranjao iz šume. Prilikom izgradnje nijedno drvo koje nije dodirivalo temelje objekta nije bilo pośečeno. Konačna destrukcija šumske zajednice koja je grlila objekat Doma učinjena je kada je Dom sagorio. Niko ne zna razlog. Unutrašnjost objekta, u njegovoj primarnoj funkciji doma za planinare, nije imalo dobro grijanje koje bi omogućavalo konzumentima da se raspištolje i kafenišu. Objekat je bio prohladan jer se grijao na veliki kamin i loženje drveta cijelom dužinom objekta u posebno konstruisanom ložištu u vidu korita koje je bilo otvoreno. Radijatori su pomagali da se u najhladnijim vremenima objekat umjereno dogrije. Drvo se sagorijevalo pred očima pośetilaca, žar se vidio kao i otvoreni plamen što je davalo ekskluzivnu atmosferu Domu. Ponuda hrane u ovom objektu je bila samo sa žara koji je tinjao u tom 5-6 metara dugom metalnom koritu i konzumenti su gledali svoje jelo dok se gotovi. Žar je davao toplotu i tu su pokisli pośetioci mogli osušiti rukavice ili čarape ali i ispeći meso na prutu u žaru. Ugostiteljsko preduzeće Ski centar Durmitor je pokušalo da objekat potpuno usmjeri ka ugostiteljskoj funkciji i on je tada dobio drugu namjenu. Objekat planinarskog doma koji nije bio planiran za masovnu ugostiteljsku djelatnost pretvoren je u restoran. Ta funkcija restorana nije mogla da se odvija nesmetano jer je objekat imao drugu namjenu a ne klasično restoransku što „eksperti“ preduzeća Ski centar Durmitor nijesu mogli da shvate.

Veliki unutrašnji volumen prostora objekta „Katun“, Ski centar Durmitor nije na pravi način ni koristio jer korisnik nije razumio za šta je objekat primarno namijenjen i koja je bila namjena gornjeg sprata koji je bio potpuno otvoren do vrha krova. A kako nijesu htjeli nikoga da pitaju onda su svojom priprostom logikom, neznanjem i primitivizmom zaključili da objekat nije funkcionalan. Neznavenom čovjeku je strana svaka osim najprostija svrha. U gornjem dijelu objekta je bila planirana slikarska i umjetnička galerija koju je UNESCO zahtijevao da bude urađena kako bi dozvolili izgradnju objekta Doma. Galerija i njena namjena su zaboravljeni jer su želudac i crijeva bili primarni za gladne brđane, njihove goste i birokratiju. U teškim vremenima balkanskih ratova prostakluk i jeftini gost, snob i skorojević su samo razmišljali o profitu i kako što više novca strpati u svoje džepove. Uživanje u netaknutoj prirodi okoline jezera, kontemplaciji i umjetnosti nije element suštine priprostog čovjeka koji je sticajem okolnosti došao u poziciju da nešto procjenjuje i odlučuje. Najveći luksuz jeste očuvana prirodna sredina i zato je mogu dozvoliti samo najrazvijenije zemlje ali i ne balkanska sirotinja. Narodna pripovjetka koja govori o tome šta bi seljak radio da je car je u našem narodu poznata. Kao car, seljak bi svaki dan mijenjao opanke jer on ne zna za veći luksuz od opanaka koji su mu potrebni za suštinu njegovog života a to je put i rad u njivi. Tako su i gladni ljudi, koji počeše da odlučuju, zamišljali luksuz kao što češće prežderavanje. Mjesto im nije bilo ni važno. Viđeli su da je neko prije njih koristio objekte na jezeru pa su pomislili da je namjena Doma nacionalnog parka iživljavanje u zadovoljenju crijeva i to im je bilo dovoljno. Kontemplaciju i umjetničke sadržaje nijesu nikada ni razumjeli i bili su im nepotrebni. Pretvorili su hram posvećen prirodi u ambar i korito za kljukanje i zadovoljavanje najprostijih i najelementarnijih ljudskih instikata. Dom koji je drugačije smišljen nije mogao da odgovori potrebi da se pretvori u jasle za prihranu.

 

Naredna stranica

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Kratki URL: http://zrcalo.me/?p=7397

Objavio dana jul 18 2019. u kategoriji Esej. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator SPETROV