Šegačenje sa ski sezonom

TV Bastiljina promocija zimske sezone na Žabljaku kroz emisiju Vrh završila se kompletnim fijaskom. Jugovina je bila prejaka za slabašna pleća ove sklerotične i prestarele tv dinosaurice. Samo se nadri znalci, TOCG-ovci i MORT-ovci, i potpune dileje mogu zalećeti da promovišu skupe zimske sportove o kojima ništa ne znaju a u vremenskom okruženju za koje se na planini kaže: munje. Taj nivo produkcije tv programa i odgovara TV Bastilji. Njihovo gledalište i ne treba bolje. Međutim, ovo prezentiranje zimskih čari, zimskih radosti i zabave je zaista montipajtonovsko. Mrtvi ozbiljni bastiljaši su napravili emisiju na kojom bi im pozaviđeli i Booksovci.

Dešava se da vrijeme ne dozvoljava održavanje planirane manifestacije pa kad se ona na silu odrađuje onda se ona izvrgne u opšte komendijanje i šegu. Komentari na ove TV Bastiljine zimske promotivne zajebancije su išli od: Šta je ovo sunce ti j……, i: za sveto kolo nebesko….., do: ovi su se pobili sa Durmitorom. No sve je ovo sitno u odnosu na šloserski kalambur koji su TOCG, MORT i TV Bastilja smislili da promovišu zimske radosti.

Njihove meraklijske ideje su: nogomet na skijalištu, vučenje konopa po snijegu dok kiša pljušti, igranje između dvije vatre po pljusku ekipe konobarica protiv ekipe žičničara, mokra momčad vuku žene sankama uzbrdo i sankanje s njima nizbrdo, utrkma devet kvasnih manijaka uzbrdo sa sankama i onda potrbuške dok ih kiša lema…. Jedna tv mučenica je na skijalištu u Skuku, đe je bio zatvorni dan i žičara nije radila, sakrivena od olujnog juga iza biletarnice skijališta, primala lekcije o krpljanju i onda izrazila vatrenu želju da bude krpljatorka. Obuše joj krplje i ona ode neđe u bestragiju po pljusku i oluji. Kod gledalaca je ostala nada da se više neće vraćati.

Dok kiša pljušti optimistični lokalni poglavica nam istovari dobre namjere za potpuno promašene razvojne ideje a lokalna TO glavarka nam ustvrdi kako su Francuzi i Austrijanci nagrnuli ko ludi u Žabljak. Neka navede ime jednog Francuza, a kamo li Austrijanca, koji je došao u ovu istočnoevropsku rupu – kako to nazva novinarka švedske državne televizije prije koju godinu.

Austrijska novinarka je vrištala od smijeha prije 4 godinu kad su joj pokazali žičaru u Skuku. Moguće je da g-đa iz TOŽ pominje Francuze zato što je jesenas otišla u Pariz na sajam turizma pa da dokaže da je uspjela privući Francuze svojim promotivnim nastupom. Jeste ih privukla isto koliko je i lokalni poglavica privukao Kineza poslije njegovog jednomjesečnog boravka u Kini i žestoke borbe da Kineze navelega da dođu u njegovu parohiju. Repetiraše da je ova sezona iznimno uspješna – vjerovatno zato što su zatvorili zadnje civilizovane hotele (Planinku – i srušili Durmitor), inače bi bila katastrofa. Odnekle izbunariše i nekakvu tur. inspektorku koja daje izjave kao da radi u Gorskoj službi spasa a ne inspekciji pa da joj je broj povrijeđenih turista posao. Pomenula je i zakon o bezbjednosti na stazama, oznakama itd ali njeno znanje o tome je čemerno. Stari problemi trulih elita i bekrijaša kapetana naših turističkih brodova.

Turistički uspjesi su im nedvosmisleni samo ne kamene o broju turista, ne kamene o broju noćenja a o zaradi ih pitati jeste kao da im opališ šamar. 1989 godine u žabljačkim, sada srušenim hotelima, bilo je 50.000 noćenja, stanovnika 5 puta više a zaposlenih u Ski centru Durmitor 600. 2019 – 2000 noćenja, 1000 stanovnika, zaposlenih 00. A 30 godina je prošlo. Prema projekcijama razvoja trebalo bi da bude 10.000 stanovnika, 15.000 turista dnevno i zaposlenih 3 puta više. Umjesto razvoja egzodus naroda.

Od kada su Booksovci napravili onu emisiju o utakmici fudbalskoj uzbrdo sa cigarama i takmičenje popova u plivanju u mantijama nije bilo boljih sportskih ideja do ove zimske šege i derneka.

Na Vučju ih je imao vjetar odnijeti, na Jezerinama su ih napale pahulje i vjetar komatio ali ovo na Žabljaku im bi vrhunski rusvaj. Ekipu TV Bastilje olujni jug je zabezeknuo pa su ovi otkačeni tipovi zalutali tamo đe su krenuli. Dvojica u bugar kabanicama mokri ko pijevci vodili su zabavu koja je izazivala grohotan smijeh. Ovi vodenjaci sa kvasnim šuškavcima, zaglavljeni u šljokać, na promociji zime su napravili šou koji niko nije očekivao. Ova dva gunjaša gorjanika su pozivali gledaoce da dođu i uživaju u sado-mazo turizmu i skijanju dok ih lema kiša. Jedan predstavnik ekipe žičaroša se krebečio na snijegu dok su mu udovi lećeli na sve strane pokušavajući da pogodi loptom svoju omiljenu konobaricu iz suprotne ekipe. Vučenje žena uzbrdo na sankama za đecu po kvasnom omekšalom snijegu i po dvoje nazad nizbrdo dok pljušti potop ne čini nam se privlačnim za prosječnog ljubitelja zime. Ne računamo sado-mazo skijaše i ljubitelje adrenalina na kojima insistiraju TOCG-ovci i MORT-ovci. Zabava šeprtlji na snijegu može biti dobra ideja za neke zabavne emisije ubuduće jer smo vrištali od smijeha na ovoj promociji zimskih radosti na Žabljaku. Jedino je problematično da li će ova smjehotresna olimpijada privući turiste na Žabljak i na CG planine.

Mora se odati priznanje gologuzim manekenkama koje su „razgalile“ gledalište (kako stalno piše o mažoretkama jedan lokal novinar). Mogle su, doduše, prošetati malo skijalištem i po onoj kiši radi autentičnije prezentacije proizvoda. Za njih i ovu ideju bis. Gospođica pjevačica ako nije navukla upalu pluća kada je pjevala po pljusku zapamtiće dobro ovu promociju zimskih uzbuđenja.

Tokom jedne numere koju je otpjevala bila je mokra do gole kože, mokra pernata jakna, kosa sva kvasna kao da je iz bazena izašla. Mokri kao miševi – da li je to namjerna promotivna ideja ili su se svi onako sijali na pljusku slučajno pod reflektorima. Da, ali to treba uraditi na danima mimoze i na moru a u planini je to opasno po zdravlje i teško da će kog privući na zimovanje. Kad se bolje razmisli, zimska sezona u Žabljaku i jeste groteska tako da bastiljaši nijesu mnogo omanuli.

Darko Stijepović

Centar za razvoj Durmitora