Eko footprint nove Vlade – šume (2)

 Za ocjenu eko otiska novog ministarstva šumarstva osim njihove upitne procjene ekoloških potencijala zemlje, nedefinisanih strategija, shvatanja koja favorizuju prošlošt, nemodernost i neuspješne modele razvoja i drugi potezi koje vuku u svakodnevnom upravljanju vode nas ka eko nestabilnom, konzervativnom, regresivnom i neodrživom razvoju. Novih vizija u novom resoru šumarstva nema; vidici su suženi, miopija i bezbrižnost. Nekoliko mjera koje su ovi bajagi eksperti usvojili precizno detektuju žalosno stanje u zaštiti šuma i sklonost starim scenarijima, mešetarstvu i doskočicama.

U vremenu korone jedino su drvośeče ispunile sve planove śeče čak i zaostale iz ranijih godina i jedini su oni platili sve poreze, čak i one iz ranijih godina koje nikada nijesu plaćali.

Jedino su oni realizovali sve izvozne poslove. Ovo je zvanična informacija iz septembra 2020 godine. Prije par dana g. Stijović saopšti da je vlada produžila ugovore sa drvośečama koji nijesu izvršili ugovore iz 2020-e godine pa im poklanja 40.000 m3 drveta za oporavak. Izgovor je korona koja je, valjda, desetkovala šumske radnike. Jeftina demagogija, u javnosti nije bilo informacija o zgibeniju u šumama već su šumske meraklije śekle i izvlačile šumu dok ih nije zatrpao snijeg. Građani u Žabljaku su četiri puta morali da stanu pred drvośeče da ih zaustave u protivzakonitom napadu na šume. I sad, drvośečama siromasima daje se 40.000 m3. Igra bula i kaluđer kolo šareno. Kako a da se čovjek široko ne osmjehne. Ovakvih korona burgija se ne bi dośetio ni Milutin Simović. U Žabljaku, đe snijeg najranije padne, niko ne dobije od Vlade CG ni mrvu od koncesija na šumu a kamo li produženje ugovora – a oni, koji snijeg samo vide na tv, dobiju u peškeš 40.000 m3. Može li se šta drugo reći osim da je šumska mafija i dalje u sedlu?

Zašto se na Žabljaku ne može izgraditi fabrika peleta? Abu dabi fond je dao 1.350.000 eura i država još 500.000 subvencija da se peletara upravo izgradi na Žabljaku – ali ona je napravljena u Bijelom Polju. Finansijska sredstva su dobijena za peletaru, pilanu i fabriku durmitorskih kuća na Žabljaku a sve završilo neđe drugo. U Žabljaku je napravljena šegara sa jednom šegom da se zamažu oči a ostalo je kolonijalna pljačka resursa kao u Africi. Tako su dahije, cinično, povečali stepen prerade drveta u CG i regionalno razvili domovinu. Kao Belgijanci u Kongu.

Detalji kao što su briga o pdv na jaja jasno nam govori o pabirčenju kao izboru metode za rad u resoru cijelog ministarstva g. Stijovića. Jajare smanjile porez na jaja a cijena jaja skočila 15%. Pitanje je zašto one koji treba da odlučuju o strategijama razvoja privlači pabirčenje? Premijer Krivokapić na dan planete Zemlje govori o zelenim strategijama a njegov šumski čorbadžija brine o magazinu za šljive u Andrijevici i smanjenju pdv na jaja. Nije pabirčenje posao ministra a ako želi da napravi otklon od ranije rusvaj politike već se mora promijeniti sistem koji je produkovao šarlatanstvo i šićarenje u tom resoru. U pogledu zelene strategije a na osnovu njihovog zalaganja vidimo da su stavovi stijovićevog resora isti kao i prethodnih meraklija. Ova grabež je jasan znak da smatraju da im je sam bog dodijelio da šegaju dasku iz koncesija i da, kao i šumske dahije od prije, kroz koncesione šićare afrički brutalno eksploatišu zlatni zeleni resurs.

Najnovija odluka g. Stijovića o zabrani izvoza šegotine, okoraka i letve u inostranstvo zaslužuje samo jednu riječ: tugomir. To je prošle godine uvela stara šumska mafija koja je htjela da patriotski zaštiti domaću proizvodnju. U čemu je kvaka? Pa u tome što je 1m3 šegotine u Albaniji 50 eura a u CG 5 eura. A samo 6 dahijskih čauša otkupljuje pilotinu. Zeleni patrioti će to preraditi u pelet i zaraditi, normalno, jer je cijena peleta 250 eura. Dahije im garantuju sirovinu po najnižim cijenama. Zašto tržište ne bi određivalo cijenu otpadnog drveta? Zašto mali vlasnik pilane ne bi mogao da proda svoju otpadnu sirovinu po najvećoj cijeni, jer je on već platio koncesionu naknadu? Stare dahije su izmislile sistem a nove dahije slijede stare dahije.

Zabrana izvoza trupaca znači da će vrhunski proizvod cg drvoprerade, obična daska, ići u izvoz. U ministarstvu to zovu drvna industrija. A u pitanju je afrički, najniži stepen prerade sirovine. U realnosti uslov za izvoz je da izvoznik tj šumska pirana ima šegaru i drvo u šumi po osnovu koncesije. A kad jedan śekač dobije koncesije na 60% cg šuma a drugi još 30% oni su jedini u mogućnosti da izvezu prizvod najnižeg stepena prerade tj dasku, i da „pošteno“ zarade. Ostali imaju samo teoretsku mogućnost da izvezu prerađeni trupac – jer nemaju mogućnost da uđu u šumu i sijeku. Tako je šumska mafija uvezala koncesije sa šegarom i zabranom izvoza oblovine u sistem. To jest kad imaš koncesiju tj rudnik zlata samo ti možeš prodavati zlatne poluge jer ostali nemaju pristup rudniku. Kako je u cg na djelu liberalni sistem „udri i bježi“ najisplativije je što prije realizovati zeleno zlato – sa najnižim stepenom prerade – jer sve više od toga uvlači u posao ozbiljan rad i razne strategije razvoja. A to dovodi u rizik profitnu stopu privrednih mešetara i sakrivenih političkih giliptera. Zato i nemamo drvopreradu, industriju namještaja itd… Zato i imamo sistem koncesione pljačke koji favotizuje svaka muktaška vlastodržačka grupa.

Ako je neko dobio koncesije po 13 eura za 1m3 tehničkog drveta da li mu se više isplati da najkvalitetnije drvo odmah stavi u mlin i samelje u pelet, koji će prodati za 300 eura, ili da rizikuje i pravi namještaj itd đe mora da angažuje radnu snagu, napravi fabriku, organizuje transport, dizajn, upravljanje, rizikuje na tržištu itd? Zato i imamo toliko vjetroizvala po nacionalnim parkovima, sanitara, jamske građe i drugih burgijanja da se dokopa šuma za neku peletaru. A nekada je Javorak iz Nikšića izvozio stilski namještaj Luj XIV u Francusku.

 

Darko Stijepović

Centar za razvoj Durmitora

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=8754

Objavio dana svi 5 2021. u kategoriji Novinarstvo, Stav. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator MATOKAN