Sačuvajmo jezik Crne Gore od zaborava

 

Dokazi moći jednog jezika

Morfema (grč. morphe- oblik) je najmanja jezička jedinica kojaje nosilac značenja. Preciznija definicija: morfema je gramatička jedinica koja je u stanju da preda neku informaciju (koja ima
neko značenje).

đe i đe – prilog i veznik

đe – upitni prilog za mjesto
„Đe mu je sigurnije, otkud bi vjernije no otolen izišao?“
„A đe vi je, kneže, sad patrika?“ (patrika- patrijarh)
Đe – za obraćanje pažnje na onoga za kim, za čim, se priželjkuje ili žali
„Đe ste, dani sveti, đe ste, dani slatki?“
„Mahmut kalif, đe si?“

Đe – u retorskim pitanjima
„Đe je Crnojević (Bušatlija),đe je Oberkneževi??“

Đe – za postavljanje pitanja, što se ne jave oni za kojima se ośeća potreba; od kojih se očekuje pomoć u nevolji ili se pretpostavlja da su oni u nevolji

„Đe ste, lakci, na vas progrmjelo?“ (lakac- brz, hitar čovjek)
„Đe si mene, Stefo i Gavrile?“

Đe – kao neodređeni prilog u značenju: neđe, negde (srp.)
„Ja sam se i od Turakah bojao da ne učine kakvu smutnju na Krajinu đe.“

Đe – neodređeno: ma đe, bilo đe, đe god
„… Da će trčati za njima i pobiti se s njima će se uvate.“

Đe – (kao prilog/ veznik za mjesto) u značenju: na kom mjestu
„U Stambolu velikome gradu đe car śedi na svome divanu.“

Đe – u značenju: kojim pravcem, kuda, kamo
„Da ne idu kud ih on pošalje već će rečeš i će im narečeš.“
*nareći (narečem, nareknem)- nađenuti ime, nazvati, odrediti,narediti

Đe – u značenju: koji, što
„Dužnost čojstva živiš ispuneći u svačemu đe možeš doseći.“

Đe – u značenju: kad (veznik za vrijeme)
„Ko te nije čuo đe govoriš, onaj ne zna što u tebe spava.“

Đe – u značenju: jer, zašto, što (veznik za uzrok)
„Blago Andri đe je poginuo divne li ga oči oplakaše divna li ga usta ožališe.“

Đe – kao da (znak veze izričnih sa upravnim rečenicama)
„Čas ne vidi đe se primaknuo da mu zvekne vječnom pogibijom.“

Đe – u značenju: kako (znak veze izrično-načinskih rečenica s upravnim)
„Sto putah sam gledao oblake Đe iz mora dođu na gomile.“

Izrazi:
đe mi pane šaka – u značenju: đe mi se ukaže prilika
đe drugo – u značenju: neđe drugo

Đê (dugo e) nastalo od ĐE + JE = Đê; koristi se u pitanju:
„A đê bio Draško?“

Đê (dugo E) u vezničkoj funkciji
„Šta te k ljudskoj vuče kolijevci
đê kukanje i plač okrunjeno.“

Koliko značajnih riječi ima što počinju sa đe?

đegod, đegođ – u značenju: neđe (za neodređeno obilježavanjemjesta)
„Da sam đegođ u četu krenuo…“

đe god, đe gođ – u značenju: bilo će, ma đe
„Đe gođ bješe od boja glavara na vjeru ih pośekoše Turci.“

đed – očev ili majčin otac, deda(srp.)
„Što će jadni đed?“

đed – u značenju: stari čovek za mlade ljude(srp.)
„Ja sam čuo od jednoga đeda…“

Đed Mraz – Deda Mraz (srp.)

đed – u značenju: predak
„Đed mi ga je na sablju dobio

đe su carstvo sablje dijelile“

đedovina – zavičaj predaka

đeno (prilog i veznik)- u znaćenju: đe
„Kad zahvatih vode iz bunarabačih oči na gradsku kapiju đeno aga čuva gradsku stražu.“

đenuti (đenuti se, đesti se)- smjestiti se na drugo mjesto, skloniti se, iščeznuti, nestati, sakriti se; aorist- đenuh, đedoh;

radni pridjev: đenuo, đenula i đeo, đela

„Istina, s prva sam se udivljavao kud se zima kamo śela.“

đeko – neko, poneko
đeneral – visoki vojni čin
đerdan (per-tur.) – ogrlica, nakit oko vrata
đerđef (tur.) – okvir
đetelina – vrsta trave, djetelina
đetinjski – djetinjski
đetinjstvo – detinjstvo (srp. dečije doba uzrasta)
„Mene je na ovo zaklela iz đetinstva najjača i najsvetija sveza i ljubav bratska.“

đetinjiti – (srp. detinjiti, ponašati se kao dete)
„Ne đetinji, kukala ti majkaZbilja ti je pamet svu popila!“
„Od bogastva bjehu poluđeli đetinjahu isto kao bebe.“

đetinjski – srp. dečiji, detinji
„Još ideja ljudska tepa u kolijevci narječijem đetinjskim.“

đetić – dečak, dječak, mladić (srp.)
„S njim se paša razgovara divno: ,,O đetiću, Đuro Jovoviću!“

đeca – porod roditelja, deca (srp.), djeca
„Carica vas ljubi ka sinove… kako đecu svoju.“

đeca – mlada bića u đetinjem dobu, omladina, podmladak
„Sitnarije đecu zabavljaju.“

*sitnarije- sitnice, nevažne stvari

đečica – deminutiv od đeca, dečica (srp.), dječica

1 2 3 4

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=3856

Objavio dana svi 22 2015. u kategoriji Naš jezik, Śećanja, Stav. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator MATOKAN