Zajedno do zelene Crne Gore

Ekološka inicijativa Ozelenimo Crnu Goru je u četvrtak, 1. decembra, predstavila svoje prve rezultate na konferenciji održanoj u 5 do 12 u Rektoratu Univerziteta Crne Gore. U svom uvodnom izlaganju Vuk Vujisić, novinar, publicista i inicijator ovog pokreta, naveo je da je satnica izabrana simbolično, tj. da bi se skrenula pažnja na aktuelni istorijski trenutak. Svjesni posljedica nesavjesnog odnosa čovjeka prema prirodi, kao i uloge šuma u borbi protiv klimatskih promjena, grupa ekološki osviješćenih entuzijasta započela je prije dva mjeseca pripreme na stvaranju najvećeg ekološkog pokreta Crne Gore. Glavni cilj inicijative je da svake godine bude posađeno 600 hiljada sadnica autohtonih vrsta u Crnoj Gori. Edukacija građana i zajedničke akcije u vidu prikupljanja sjemenskog materijala, ozelenjavanja i remedijacije devastiranih površina, kao i promocija socijalnog preduzetništva, glavne su aktivnosti ove inicijative.  

U skladu sa tim, konferencija je podijeljena na nekoliko segmenata.

Na početku konferencije obratile su nam se biološkinje Andrijana Mićanović i Marija Iković. Govorile su o autohtonim vrstama i njihovoj ulozi u borbi protiv klimatskih promjena. Tokom prvog mjeseca od osnivanja pokreta Ozelenimo Crnu Goru prikupljeno je oko dva kilograma sjemenskog materijala munike, reliktnog bora koji vjekovima krasi naše primorje. Pravilnim uzgojem od dva kilograma sjemena munike moguće je dobiti 80 do 90 hiljada sadnica koje će se kada dođe vrijeme posaditi upravo na onim lokalitetima sa kojih su skupljane. Ovaj postupak je neophodan zbog očuvanja genetskog materijala. Naime, munika koja vjekovima živi na određenom mjestu prilagođena je mikroklimi a brojne životinjske i biljne vrste su se takođe adaptirale da upravo pomoću nje preživljavaju. Požari koji su sve učestaliji zbog klimatskig promjena ali i zbog ljudskog faktora doveli su do toga da nestanu cijele šume ovog autohtonog bora. Slična sudbina zadesila je i šume skadarskog hrasta pa je zbog toga tokom drugog mjeseca realizovan niz akcija skupljanja žireva pomenutog hrasta te formiranje rasadnika. Učestvovale su brojne škole pa i vrtići čime je ostvaren jedan od ciljeva edukativne misije. Prikupljeno je oko dvije hiljade kilograma žireva koji imaju potencijal za oko 250 hiljada mladica hrasta. Jedan broj je već zasađen dok će ostali biti zasađeni na proljeće i kroz dvije godine. Centar za zaštitu i izučavanje ptica, nevladina organizacija koja je dio mreže Ozelenimo Crnu Goru, ponudila je svoju baštu i druge resurse za rasadnik. Tokom dvije akcije posađeno oko hiljadu žireva hrasta. Takođe, važno je napomenuti da je tokom akcija rasađivanja sakupljeno preko 700 višegodišnjih sadnica bukvi, hrasta, javora, jele, smrče koje će biti u pravo vrijeme posađene na opožarenim lokacijama.

Veliku pomoć za organizaciju edukacije o sakupljanju sadnog materijala pružila je Agencija za zaštitu životne sredine.

Drugi segment konferencije bio je posvećen edukativnim radionicama. Elida Adrović i Kristina Žugić, eduktorke u okviru Ozelenimo Crnu Goru, govorile su prvenstveno o dosadašnjim radionicama i interakciji sa učenicima osnovnih škola. Kristina Žugić je jedna od pionirki razvoja ekološke svijesti kod najmlađe populacije. Veliko iskustvo u radu sa školama i suočavanje sa sistemskim problemima apstrahovala je u svega nekoliko rečenica i apelovala je na Ministarstvo prosvjete da konačno pristupe sistemskom razvoju ekološke svijesti u okviru obrazovnog sistema. Razumijevanje našeg pozitivnog i negativnog uticaja na životnu sredinu jeste jedna od ključnih kompetencija 21-og vijeka. Elida Adrović je takođe podvukla značaj edukacije najmlađeg dijela populacije i potrebu da se konačno formira sistemski pristup. Vrlo je važno da đeca u najmlađem uzrastu shvate da priroda nije resurs već da je čovjek sastavni dio ekosistema. Zaključile su da je velike promjene nemoguće izvesti ako iste treba da realizuje samo nekoliko nastavnika. Neophodno je da se Ministastvo prosvjete uključi i da stvori preduslove za cjeloživotno učenje o ovim životno važnim pitanjima.

Preduzetnik Dragan Sošić upoznao je prisutne sa pojmom socijalnog preduzetništva. Ovaj oblik preduzetništva baziran je na principima cirkularne ekonomije i društveno odgovornog poslovanja. Cilj preduzetnika odnosno preduzeća nije maksimizovanje materijalnog profita rukovodioca na uštrb radnika kao što je to praksa u neoliberalnoj ekonomiji. Socijalno preduzetništvo omogućuje holistički razvoj čovjeka jer ekonomija služi interesima cijele zajednice. Drugim riječima, čovjek nije rob ekonomije koja doprinosi sve većem raslojavanju društva već stvaralac novih vrijednosti koje doprinose cijeloj zajednici. Jedan od primjera takvog oblika preduzetništva jeste 3D soba. Entuzijasti koji vode ovu kompaniju uspjeli da za svega nekoliko mjeseci kreiraju svoj 3D štampač koji će recikliranjem plastike proizvoditi nove predmete. Zbog velikog interesovanja đece, jedan od ciljeva 3D sobe jeste da omogući svim učenicima da u svojim školama dobiju ovaj štampač tako da bi učenici mogli od plastičnih bočica i drugih plastičnih predmeta jednokratne upotrebe da odštampaju nove predmete po svojoj želji. Inicijativa Ozelenimo Crnu Goru je otkupila jedan ovakav štampač koji će biti smješten u prostorijama njihovih kancelarija, u Green Hub-u (zelenom habu). Na taj način će svi posjetioci Zelenog haba biti u mogućnosti da vide kako funkcioniše ”PETko” (prvi model ekološkog PET štampača u Crnoj Gori).

Nakon prezentacije o socijalnom reduzetništvo uslijedila je sadržajna panel diskusija na kojoj su govorili Milan Gazdić, doktor šumarstva, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Sanja Orlandić, biološkinja, koordinatorka programa za energiju i klimatske promjene u NVO Green Home, Aleksandar Dragićević, ekološki aktivista i Vuk Iković, biolog. Moderator, Vuk Vujisić, prvo je dao riječ Milanu Gazdiću. Na samom početku svog izlaganja gospodin Gazdić naglasio je da podatak o pokrivenosti šumom, koji po zvaničnoj statistici iznosi oko 60% teritorije Crne Gore, ne treba shvatiti doslovno. Naime, službenici Agencije za zaštitu životne sredine koji su stalno na terenu gotovo svakodnevno se susrijeću sa tzv. čistim sječama koje su zakonom zabranjene. Na priključenju za autoput gotovo svakodnevno se može naći nekoliko kamiona natovarenih neoznačenom građom koja se prikuplja u Opasanici, Vučjem potoku i na drugim lokalitetima u blizini Podgorice. Jedna od najvidljivijih posljedica upravo tih nelegalnih aktivnosti jeste urušavanje mosta u Opasanici koje je uslijedilo nakon prvih, jačih kiša ove godine. Agencija za zaštitu životne sredine je u okviru svojih nadležnosti uradila sve da bi se spriječile gore pomenute prakse nelegalne eksploatacije šuma. Međutim, potrebno je da Vlada promijeni koncesionu politiku upravljanja šumama.

Odgovarajući na pitanje moderatora o tome da li može zamisliti kako bi Podgorica izgledala ukoliko bi se njene devastirane površine obnovile hrastovom šumom, Vuk Iković je iskreno priznao da ne može zamisliti kako bi to izgledalo. Naveo je da je katastrofalno kakve posljedice ostavlja nemar prema životnoj sredini ali da je ipak najveća katastrofa nedostatak svijesti stanovnika jednog grada odnosno zemlje o tome. Iković je apostrofirao nedostatak empatije od kog ljudi pate i zbog čega nijesu u stanju da razumiju kakve razarajuće efekte imaju šumski požari. Mi, nažalost, nijesmo u stanju da osjetimo koliko su ove činjenice dramatične jer bismo u protivnom svim silama nastojali da zaštitmo našu životnu sredinu. Zaključio je da je neophodno da svaki pojedinac doprinese u okviru svojih mogućnosti očuvanju prirode i da jedino tako ovaj veliki projekat ozelenjavanja Crne Gore može da nastavi živjeti i u godinama pred nama.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević u svom izlaganju se fokusirao na poražavajuće rezultate koncesione politike u oblasti šumarstva a zatim je predstavio relativno jednostavan metod kroz koji se može ostvariti održivi razvoj. Istakao je da na desetine, ako ne i stotine hiljada kubika prvoklasnog drveća, starog po 150 godina, završava u peletarama koje vode povlašćeni tajkuni koji potom taj pelet izvoze zemljama Evropske unije. Ova situacija se ponavlja iz godine u godinu iako se nalazimo u klimatskoj krizi. Koliko je aktuelna koncesiona politika u Crnoj Gori pogrešna pokazuje i podatak da nevjerovatnih 70% koncesije ide lokalnim samoupravama. Poređenja radi, u Hrvatskoj svega 5% koncesione naknade ide lokalnim samoupravama. U drugim zemljama EU ovaj procenat je još manji. U kontekstu aktuelne klimatske krize, imamo svega šest, do najviše sedam godina da se pripremimo za ono što tek dolazi odnosno da spriječimo potencijalne strahovite posljedice. Istraživanja su pokazala da će centralni region Crne Gore usljed otopljavanja postati stepa kao i da će kroz 20-ak godina, zbog šumskih požara, pokrivenost šumom iznositi svega oko 25% terirotije. Iako su ovi podaci zastrašujuči, postoje uslovi da se vrlo brzo situacija preokrene. Crna Gora treba pod hitno da iskoristi Green Deal i Strategiju zaštite biodiverziteta Evropske unije do 2030-e godine jer prateći preporuke ovih strateških dokumenata, po riječima Dragićevića, Crna Gora može vrlo brzo postati bastion ekologije u Evropi. Prednost naše države je što nemamo industriju i stoga ne moramo ulagati stotine miliona eura da bismo je preveli u zelenu. Takođe ne moramo brinuti o poljoprivredi jer je gotovo sva poljoprivreda organska. Dragićević zaključuje da praćenjem preporuka pomenutih strateških dokumenata možemo do 2035-e otvoriti nekoliko desetina hiljada visokoplatežnih radnih mjesta i povećati pokrivenost šumama i na 70% teritorije zemlje. Vuk Vujisić se nadovezovao na njegovo izlaganje pomenuvši jednu od brojnih mogućnosti socijalnog preduzetništva koja bi se mogla realizovati kroz stvaranje malča od drvnog otpada. Iako naša zemlja obiluje drvnim otpadom isti se ne koristi čak ni za stvaranje peleta. Mašine za stvaranje peleta i malča bi se mogle ponuditi lokalnim samopravama da bi se omogućilo ljudima da umjesto da čiste svoje imanje paljenjem drvnog otpada od istog dobiju korisne proizvode.

Sanja Orlandić je govorila o stanju u Nacionalnim parkovima Crne Gore i o koncesionoj politici koja je omogućila većini koncesionara da ostave pustoš na terenu. Stanovnici sela su ugroženi na više načina. Rijeke i potoci su skrenuti odnosno izmješteni a erozija tla je ugrozila kuće mještana. Nacionalni parkovi su umjesto da budu jezgra biodiverziteta takođe prepušteni volji neodgovornih pojedinaca. Na očigled svih, ovi pojedinci su probijali puteve u Nacionalnom parku na Durmitoru i  prije nekoliko mjeseci na Prokletijama. Kada su predstavnici Green Home-a izašli na teren zatekli su užasan prizore. Kamion koji je tuda prošao rušio je doslovno sve pred sobom. Ova nevladina organizacija je pokušala da pokrene nadležne institucije da što brže riješe novonastali problem ali, nažalost, nijesu naišli na veću podršku u tome. Gospođa Orlandić je navela da su se samo tokom prošle godine u Crnoj Gori desila 153 požara a procijenjena je šteta od oko 2 ipo miliona eura. Nije procijenjeno koliku štetu požari uzrokuju ekonomiji, infrastrukturi i, prije svega, turizmu. Nažalost, određeni broj ovih požara se ponavlja na istim, turističkim lokacijama.

Vuk Vujisić je zaključio panel diskusiju istakavši da su volonteri uspjeli da uprkos brojnim kritikama o tome kako je akcija nemoguća sakupe već dovoljno sjemenskog materijala za oko 250 hiljada stabala. Takođe, stvoreni su uslovi za uzgoj dvogodišnjih sadnica koje će biti posađene 2024-e godine.

Poslednji segment ove konferencije bio je posvećen pitanjima i sugestijama publike. Boris Jabučanin je kao autorizovani zastupnik japanske EM tehnologije ponudio pomoć za remedijaciju opožarenog tla. Darko Saveljić, ornitolog i dugogodišnji borac za zaštitu ptica i njihovih staništa kao i cjelokupne prirode Crne Gore, govorio je o značaju strateških dokumenata za održivi razvoj. Neophodna je izmjena brojnih strategija, među kojima je i Strategija razvoja energetike koja predviđa izgradnju malih i velikih hidroelektrana do 2030-e. Antonela Rajčević, novinarka i aktivistkinja, se javila za riječ da bi upitala direktora Agencije za zaštitu prirode kako da se spriječi pogubna praksa tzv. prihranjivanja plaža. Šljunak koji se nelegalno eksploatiše iz naših rijeka donosi se suprotno mišljenju Instituta za biologiju mora na morske plaže. Lokalne samouprave odgovornost prebacuju na Agenciju. Gazdić je objasnio da je trenutno van nadležnosti Agencije za zaštitu životne sredine da daje mišljenje o prihranjivaju plaža i da zakonski sve dozvole tog tipa zavise od lokalnih samouprava. Umjetnici Milena Živković i Mladen Ivanović su iznijeli svoje sugestije u vezi toga kako umjetnost može uticati na razvoj ekološke svijesti. Ivanović je iznio i predlog da se branje badnjaka, tradicionalna praksa koju je nemoguće zabraniti, ubuduće realizuje tako što će se ljudima omogućiti da tom prilikom zasade nekoliko sadnica hrasta i time donekle neutralizuju posljedice običaja zbog koga hrastova šuma trpi velike gubitke svake godine.

(U nedostatku mogućnosti da ovaj tekst bude duži navedeno je samo nekoliko sugestija.)

Na izlasku je svim učesnicima uručen poklon u vidu saksije sa zasađenim žirom hrasta.

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=9512

Objavio Urednik dana pro 3 2022. u kategoriji Izvještaj, Novinarstvo. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst