Vlast nema znanje, poštovanje, ljubav
United in diversity (Ujedinjeni kroz različitosti) – zvanični je moto Evropske unije. Nažalost, dovoljan je letimičan pogled na pjesme koje su bile izvođene na poslednjoj Evroviziji pa da i laik može zaključiti da muzička scena odslikava sve suprotno gore pomenutoj ideji-vodilji.
Pjesma koja je trebalo da predstavi Crnu Goru veoma dobro se uklopila u sivilo Evrovizije. Na engleskom jeziku, muzički nalik nekoj od hiljada pop pjesama koje se vrte svakog dana na radiju, ali, sa jednom bitnom razlikom. Naime, grupa ’’d-moll’’ se sastoji od pjevača koji ne kreiraju polifonu i harmonsku strukturu. Svaki član pjeva kao solista – i to je možda najpreciznije ogledalo monologa državnih institucija o kojima čitamo u dnevnoj štampi. Inače, muzika jeste prethodnica svih ekonomskih i političkih pokreta. Funkcionisanje tog mehanizma detaljno je opisao Žak Atali u svom ogledu o političkoj ekonomiji muzike ,,Buka’’ (Bruits). Za potrebe ovog teksta ne mogu se zadržavati na opisivanju uzročno-posljedične veze između muzike, s jedne strane, i politike i ekonomije, s druge strane.
Potrudiću se da predstavim muzičke talente naše zemlje jer su gurnuti na marginu.
Nekoliko pjevača može da izgradi divnu harmonsku progresiju kao što se može čuti u pjesmama hrvatske klape Cambi. Ako je već odlučeno da Crnu Goru predstavlja sastav od nekoliko pjevača, bilo je neophodno da se ti mladi ljudi, uz mentorstvo profesorâ muzike, uvježbaju kao klapa. Takav nastup bi razbio monotoniju Evrovizije a mladim pjevačima omogućio da budu zapaženi. Nažalost, nastup nekoliko pjevača-solista doveo je do toga da su mnogi nakon nastupa grupe ’’d-moll’’ komentarisali da Crna Gora nema mlade muzičke talente sa kojima se može svijetu predstaviti. Istina je sve suprotno tome. Navešću primjer Ive Kostić koja posjeduje izuzetne glasovne mogućnosti i školovala se na Berkliju. Iva je, inspirisana crnogorskim folklorom, počela koristiti gusle i kreirala autentičan etno-džez. Način na koji je ona zvuk gusala učinila sastavnim dijelom svoje muzike ne može se uporediti sa onih nekoliko sekundi koje su ’’nalijepljene’’ u pjesmici ,,21.maj’’ grupe ’’d-moll’’. Kada se sve ovo ima u vidu, neshvatljivo je kako mlada Iva Kostić nije predložena za ovogodišnju Evroviziju.
Caravaggio – Muzičari
Crna Gora obiluje mladim talentima iz sfere klasične muzike kojima se nedovoljno prostora i podrške pruža. Nađa Janković, gitaristkinja koja je osvojila brojne nagrade na takmičenjima; Andrija Jovović, pijanista, student Muzičke akademije u Beču, koji je ostvario zapažene solističke koncerte; Eden Sekulović, čelistkinja koja završava master studije u Švajcarskoj; Luka i Đina Perazić, brat i sestra – violinista i pijanistkinja… Lista naših muzičkih talenata je poduža. Međutim, zbog nedostatka saradnje između Muzičkog centra CG, Ministarstva kulture, Ministarstva prosvjete kao i Javnog servisa – ovi izuzetni talenti ostvaruju neuporedivno više koncerata u inostranstvu nego u svojoj domovini. Naravno, treba imati u vidu da ni u jednoj od pomenutih institucija direktor odnosno ministar nije ostvareni muzički izvođač (oni koji ’’znaju da sviraju’’ posjeduju sviračke mogućnosti Ranka Krivokapića – niža muzička škola) te stoga i ne čudi nedostatak sluha i kooperativnosti. Kada bi stručni i dobronamjerni ljudi bili na čelnim pozicijama crnogorske kulture, ne bi jedan mjesec u Crnoj Gori prošao bez makar jednog koncerta nekog od mladih muzičkih talenata naše zemlje.
Na kraju, ako smo već odlučili da se predstavljamo na Evroviziji – mogli bismo podići nivo tog takmičenja tako što bismo naše talentovane i školovane muzičare predstavili široj javnosti. Jedna Iva Kostić ili Marijana Šovran bi divno predstavile muzičku kulturu Crne Gore a takav nastup bi ujedno bio prilika da i one budu zapažene te da sjutra dobiju poziv da učestvuju na nekom drugom muzičkom festivalu. Potrebno je imati stručno obrazovanje, poštovanje i ljubav prema svojim sugrađanima da bi najbolji mogli zauzeti mjesto koje im pripada u ovoj zemlji.
Milica Kankaraš
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=7225
Objavio Urednik
dana svi 22 2019. u kategoriji Novinarstvo, Stav.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst