Toplifikacija Taslidže

Projekat toplifikacije Pljevalja je trebao da bude završen prije 50 godina. I niko ne zna šta bi. Možda zato što je još tada bilo vidljivo da je ideja neodrživa i trula. Moguće je i da su ideju torpedovali dušmani Taslidže. Pedeset godina je zaboravljena toplifikacija Pljevalja dok prije desetak godina nije počela jedna eko kampanja koja je postavila pitanje električnom lobiju vezano za korišćenje resursa koji već postoji u okviru tog sistema. Ova činjenica je postala aktuelna u političkoj sferi i izbila na vrh društvene i političke agende bogobojažljivih političkih elita i energetske hobotnice. Mogućnosti populističke manipulacije sa ovim projektom su izvanredne.

Tvrde elektroprivrednici i politička čaršija da je energija iz elektrane besplatna što zvuči tako primamljivo. Samo, da li će je biti za sve? To je kao liberalna demokratija, svi smo slobodni, samo oni koji imaju malo više para su malo slobodniji. Energija iz elektrane je besplatna pa ko šta zakuči. Džabe energije neće biti za sve Pljevljake nego čak ni za cijelu staru Taslidžu. Ako ikad ova energetska vratolomija vidi svijeta to će biti samo toplifikaciju nekoliko sokaka uz rijeku Breznicu.

Da li bi toplovod mogao da se krene i prema obližnjim taslidžanskim selima a ne samo prema šeheru? Zašto bi samo varošani imali beneficiju daljinskog grijanja a ne i predgrađa Taslidže. Skupo je dati toliko za Taslidžance – reći će gdin Mujović, ali mu nije skupa mamut trafostanica za talijanski (TERNA) 400 KV dalekovod na početku Mrčevog polja i onda podzemni strujovod ispod polja mrčnog, pa ponovo trafostanica, i onda điha, điha, 150 kilometara podzemno do Italije. Svi stanovnici opštine Pljevlja imaju pravo na benefite besplatne toplotne energije a ne samo neki.

Da li je otpadna topla voda iz temoelektrane dovoljne temperature za podgrijavanje Taslidžanaca ili će se morati Đukanovići, Mujovići i Spajići probijati rupu na parnoj turbini da je dogriju? Tako su morali da urade u Obrenovcu ali valjda je u Pljevljima drugačije. Koliko će turbina gubiti na snazi kad se probije rupa za dogrijavanje Taslidžanaca?

Kako li će se naplaćivati preuzeta količina energije? Jednako svi ili po preuzetoj količini? Toplifikacija za jednu ili dvije sobe je neprihvatljiva, mora se grijati cijeli stambeni prostor. Ali kad je besplatno što da ne grijemo sve. Troškovi grijanja će se obračunavati i plaćati cijele godine a ne samo u grejnoj sezoni, koja traje 6 mjeseci. Napr. u Obrenovcu je energija iz termoelektrane besplatna ali se grijanje plaća. Cijena je 1m2 – 59,78 dinara, dakle, 60 m2 = 36 eura (Beogradske toplane 1 m2 – 1.502,73 dinara – mjesečno 78 eura), tokom cijele godine. To znači grijanje tokom zime košta 72 eura. Priključak je oko 600 eura za kuće a oko 1500 eura za stanove. Ali zato se šepuriš u kratkim gaćama u sred zime? Garantovana temperatura je 18 stepeni. Zahtjev se plaća, projekat mašinskih instalacija se plaća, građevinska dozvola, finansijske i ostale obaveze se ugovaraju. Isključenje sa sistema 700 eura, ponovno uključenje 600 eura, angažovana snaga se dodatno plaća itd. Ko god ima para ovo bi trebao prihvatiti, zimi toplo ko u Šarm el šeiku a napolje čist zrak kȏ na Ljubišnji. Ljepota, za sokake uz Breznicu. Naravno, broj činovničkih pijavica u vrelovodnom preduzeću će eksplodirati.

Na čija leđa će električne jegulje svaliti trošak priključenja od uličnog čvorišta do kućne instalacije? Ko će da plati renoviranje kuća, građevinske radove i grejna tijela? Jasno, korisnici plaćaju, samo ima li love. Ako nemam para za to grijanje, ako hoću da se grijem na drva, ugalj se daje po beneficiranim cijenama, imam peć na pelet, parno grijanje, toplotnu pumpu… može li me ko naćerati da se priključim na vrelovod?

Kojim ulicama (ili dvorištima, njivama itd) će se provući cijevi daljinskog grijanja? Treba li tu kakvijeh planova ili samo udri pravo? Koliko dobrovoljnih priključaka će biti dovoljno za održivo poslovanje ove maglovite firme. Niko ne zna. Obzirom na cg građevinare i ulice koje se tradicionalno stalno prekopavaju i to će trajati godinama. Kad toplovod uđe u dvorišta kuća to će biti kalijež i ni sami dragi bog ne može to razmrsiti. Kako će se izmjestiti ili upodobiti postojeća infrastruktura vode i kanalizacije, struje i optike itd sa toplovodom? Taslidžanci su već izmiješali fekalnu i atmosfersku kanalizaciju. Kakav će to biti tarapana kad uljegnu u kopanje. Ko ima katastar podzemnih instalacija? Možda će toplovod ići po trotoarima?

Ko će ovaj toplovodni gordijev čvor razvezati? Gdin Vraneš, minister Mujović, Rovčanin, Đukanović? Dična gospoda, ali nešto im nijesmo vješti. Hoće li se grad pretvoriti u ogromnu rupu koja se stalno prekopava i izgraditi toplovod koji niko neće koristiti? I baš kad se za deset godina ovo kotlokrpljenje završi ugasi se termoelektrana. Kuda dalje, zlijem putem. Ko će da plati vađenje podzemne skalamerije? Ponovno raskopavanje grada? Ili će se sve ostaviti da trune u skladu sa eko opredelenijem ovijeh električnih vještica.

Niđe u Evropi za zadnjih 40 godina nije ostvaren nijedan projekat toplifikacije. Čudno. Primjer: U Češkoj, u rudarskom basenu oko gradića Tušimice, nalazi se 5 termoelektrana u krugu od 20 kilometara i napravljeno je daljinsko grijanje za vrijeme socijalizma samo za to mjesto. Više niko ne pomišlja da ulazi u slične avanture iako su svih 5 termoelektrana ekološki potpuno čiste i skoro svaka je 50% jača od pljevaljske termoelektrane i iako je njihov lignit najmanje 3 puta bolji od pljevaljskog. Toplifikacija dijela Beograda iz termoelektrane Obrenovac šlajfuje natenane evo decenijama i niko ne zna kad će doći kraj tom čudu. Stotine miliona eura su u igri ali izgleda da se niko neće na toj vatri iz Obrenovca u Beogradu ogrijati. Misterija za misterijom.

Ima li ikakve studije održivosti ovog projekta? Nema. Ima li ikakvog projekta kako će ovo da se odvija, kuda da se ide, pare, održavanje itd? Nema. Ući u ovakve troškove je raspojasano bekrijanje, vratolomija, napad nečastivog. Ima li ko da ovo zabremza? Ima li džokeja da povuče uzde energetskim mafijozima i raspojasanim političkim karakondžulama?

PS. Taslidža je postala slavna u svijetu po svojoj zagađenosti praškastim materijama i čađavoj atmosferi. Nama je toplifikacija Pljevalja važna zbog – sira. Pljevlja su opštepoznata trovačnica svijeh Pljevljaka ali i polovine Crne Gore koja jede njihov kancerogeni sir i skorup. Kancerogen je jer iznad Pljevalja lebdi cijeli periodni sistem elemenata plus krave pasu travu na koju slijeću PM čestice 10, 5 i 2,5 i ostale čađave kabadahije. Ako se toplifikuju Taslidžanci cijela CG bi krkala zdraviji sir. Do tada bi Taslidžanci trebali krave slati na pašu sa gas maskama i tako zaštititi i životinje i njihov proizvod od letećih zloća pa time i zdravlje nacije. Ili da vjerujemo gdinu Jokoviću koji kaže da krave tokom ispaše u Pljevljima biraju travke koje ne utiču na kvalitet sira.

Ima i drugih rješenja za taslidžanski kašalj i ostale tantalove muke: da se dijelovi grada izmjeste na brda pa da se nastavi kopanje uglja ispod grada (M.Mitrović). Jednim udarcem dvije muve: i pare od uglja i zdravlje na brdima. Komparativno rješenje je: da napravimo džinovski ventilator na brdu iznad Taslidže (kao u Kini) i da rašćerujemo vjetrom maglu i dim kad su atmosferske tišine. Tako dobijamo zdravlje i slobodu da se grijemo kako nam drago. Kad se zagađenje poveća, pozatvaramo prozore, uključimo duvalicu da puše i, paf, paf, nema zločestih čestica da nas dave.

Darko Stijepović

Centar za razvoj Durmitora