Šumske pikanterije

Plantaže lincure

Da li neko može da zamisli da milioneri u znak protesta zbog obespravljenosti i ugnjetavanja blokiraju gradske ulice?

Da li je u pitanju Brajanovo žitije Letećeg cirkusa Monti Pajtona?

Zbilja se zbio u Pljevljima – protest milionera. Da, neki drvoprerađivači, tj Pelengaća trejd koji je prošle godine u riznici brojao 8.800.000 eura, štrajkovali su pred zgradom Uprave za šume.

Milioneri buntovnici – zbog koncesija na šume. Milioneri uobičajeno rješavaju svoje probleme ispod žita, i na drugačiji način, pa ovi koji su izabrali ovakvu bizarnost ili neće više biti milioneri ili su milioneri desperadosi. Bilo je podosta i njihovih šljakera na prijetećem zborovanju jer i oni ćukaju mrve pale sa gazdinog stola. Na čelu štrajka je bio senjor Superhik Pelengaća. Nije bilo vrhovnika, ni sinjor Toskanela, ni sinjor Melutina, ni sinjor Braja. Ovo mitingašenje nekako promače veljim profi novinarskim radarima.

Papirnata bastilja, koja je zataškavala sva krvna đela u našijem šumama, koja je ćutnjom i podrškom koncesionom sistemu pokrivala sve mafijaške šumarske egzibicije, prije neki dan, čak na dvije strane one ponjave, popuje nam i metaniše o šumama černogorskim, o šumskom nacio patriotizmu i brinu, brinu žestoko….

Znamo te puško kad si pištolj bila.

Zatvoreni mediji su onemogućili komunikaciju u javnosti i o šumama. Očekivati da Tv Bastilja bude zainteresovana za nacionalne šumske resurse? Koji bi bio motiv nekadašnjih huškača mirotočivih da šume stave pod mikroskop? Jedna novina tutnji o zabrinutosti nekog junoše iz NK za CG šume. Taj dasa se čak prihvatio satelita i analizira CG šumarstvo još iz sredine socijalističkih vremena do danas. Taj musafir, iz čista mira, ljubavi, šta li, izučava šume. A mimo šikare i drače nikšićke nikad nije vidio pravu šumu. Ma kakav Institut za šumarstvo pored ovog NVO-ovca. Ali mora se to promovisati – makar kroz žutu štampu. Jedino Dan nekako uspije da istakne par skandaloznih primjera. U jednim novinama je zabrinutost za šume eskalirala tako da su izbunarili śeču 5.000 m3 munike i molike. Šiba ih alzhajzmer pa zaboravljaju da smo iste takve novinarske patke imali i prije jedne decenije, i to od iste novine.

Pomenuta zelenbaćka novina bogougodno reciklira stare izanđale skandale. Dakle, sakrij, nagomilaj nebitno, ne talasaj, je moto medijskog CG šumskog igrokaza. Ali, medijski lobiji bogougodno izostavljaju činjenice o zaludnim krivičnim prijavama i izostanku pravosnažnih presuda za šumske štete i pustošenja.

Koji je motiv zelenih NVO, koje o šumama nikad nijesu ni zucnule, da postanu ljubavnice šuma? Da li se očekuju neke pare za capacity building, postere, razglednice, radionice, bilborde krajputaše i druge jade od ambasade Njemačke ili Norvedžijanaca, GTZ-ovaca, raznih šiftunga, tehnishe cuzamenarbajta, EU guvernerke g-đe Popa, ili od Kalamiti Džejn? Ili se očekuje neka druga naklonost zelenih bubašvaba?

Nedavno je jedna strana organizacija, finansirana od EU delegacije (g-đa Popa), održala workshop u jednoj kafani u kanjonu Tare đe su obučavali seljake kako se čekića šuma i vrši doznaka stabala. Ha, ha. Koji je motiv EU delegacije da sa 776.000 eura finansira projekat holandske NVO koja je jurtisala da štiti crnogorske privatne šume? Dakle, ne državne šume već privatnu šikaru i draču. Eh, dobroželatelja europskih. Pa, Baron Minhauzen, koji je pobjegao iz opkoljenog zamka tako što je napravio balon od ženskih gaća, ne bi se śetio ovakvog cirkusa. Knez Potemkin je za ove holandeze sitna riba pljuckavica. Zapošljavaju dvadesetak eksperata a śedište im je u selu Dahna kod Podgorice. Ekspertska nizozemska crna rupa ima veći budžet od Instituta za šumarstvo Crne Gore. A NVO za zaštitu tica je uradila video o zaštiti šuma. Zatim su se ptičari podžagali sa TVCG zato što je iz propagandnog filma na TVCG-u izostala novinarka Mudreška. Mudreška bijaše živa zaklanica za šume. Šume, tice, Mudreška, koja kombinacija. Umalo se ne pobiše zbog Mudreške ali ne i zbog cg šuma.

Slatka pikanterija za kraj. Rasadnik Uprave za šume u Kolašinu proizvodi lincuru i aroniju, uz finansijsku potporu američke ambasade. Tamo đe se normalno rađa mlada šuma sada rađa lincura a tu lincuru čuvaju šumari. Anate te mate. Možda je lincura vrsta drveta? Možda su šumari prolupali? Uglavnom, Kalamiti Džejn, zajedno sa jednom kolašinskom NVO i Upravom za šume, umjesto šumskog podmladka uzgajaju lincuru. Smjehotresna olimpijada kaubojska i montenigerijska. Možemo li mi dobiti neki šumski rasadnik za uzgoj čemerike iako nas ne finansiraju kauboji? Mi bismo i besplatno sadili šumu i bez američkih koltova za pasom. Novi direktor Uprave za šume navede da danas imamo 10 puta manje površine novoposađene šume nego prije 10 godina. Pa kako će i biti kad umjesto sadnica šume oni sadili lincuru. Ko je dozvolio zloupotrebu i takvo korišćenje državne imovine, ko je šklapio naš sir, nećemo nikad znati kao što i ostalo iz šumskih drvoprevara nećemo nikad zvanično znati. Iako sve nezvanično znamo. Ali vidimo kako se duhovito i smjehotresno koriste resurski državnog šumskog preduzeća.

Ponekad su fusnote korisnije od veleumovanja.

 

Darko Stijepović

Centar za razvoj Durmitra

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=9120

Objavio dana pro 25 2021. u kategoriji Stav. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator MATOKAN