Reagovanje na aktuelni problem crnogorskoga jezika
Septembar 26, 2008.
Došlo je vrijeme da govorni jezik konačno postane zvanični jezik, da dobije pravo koje mu po zakonu Prirode pripada. I čisti Crnogorci i Crnogorski Srbi i Crnogorski Albanci i Crnogorski Bošnjaci, Muslimani i Crnogorski Hrvati i obje religije: Hrišćanstvo i Islam nalaze se u njemu. Tvorcima ujedinjenja svih Južnih Slovena smetao je taj posebni,veličanstveni, izvorni crnogorski, Njegošev jezik…
Sve je pogrešno počelo 1850. godine na Bečkom književnom dogovoru, dok je Njegoš umirao. Tada je Njegošev jezik gurnut na marginu. Obješnjenje za ovo je stiglo na stogodišnjicu Njegoševe smrti od Dr Mihaila Stevanovoća. Citiram: ’’Sintaksičko bogatstvo narodnog jezika Njegoševa zavičaja, gnomski karakter njegove frazeologije, protkan filozofskom refleksijom pesnika – mislioca izuzetne pesničke darovitosti čine Njegošev jezik u tim pravcima još nedosegnutim u književnom stvaralaštvu naših naroda’’. Doktor Rajka Glušica to ne želi da vidi ili ne može da vidi. Zato predlaže kompromis: crnogorski u srpskohrvatskoj varijanti. Po njenom uvjerenju (možda pogrešnom) crnogorski govorni jezik odbaciće govornici. Otkud tolika briga za govornike? Kao da su oni većinsko stanovništvo a ne dio naroda. Ali, strah od neuspjeha je veliko čudo.
Zašto se iscrpljivati u beskrajnim, jalovim raspravama koje obesmišljavaju sve velike poduhvate kad može sve jednostavno? Zato i predlažem (da bi svi stanovnici Crne Gore bili zadovoljni) da pored čistog crnogorskog – Njegoševog jezika (pravopis koji predlaže dr crnogorskog jezika Adnan Čirgić) treba ostaviti u upotrebi i srpskohrvatski, po postojećem pravopisu za taj jezik.
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=149
Objavio