Kur`an

Kuran je zbirka otkrovenja koje je primio Muhamed, osnivač Islama (u prevodu sa arapskog: predavanje, podložnost). To je jedna od najvećih svjetskih religija.

Muhamed je rođen u Meki oko 570. godine nove ere, u osiromašenom klanu koji je pripadao plemenu Kureiš. Podaci o njegovom životu i aktivnosti nalaze se u Kuranu kao i u različitim tradicijama i predanjima koji su nastali posle njegove smrti. Njegova djela i izreke postali su paradigma ispravnog muslimanskog ponašanja i postupanja (suna).

Sakupljena otkrovenja se najčešće nazivaju „Kuranom časnim“ ili jednostavno Knjigom. Mada u muslimanskoj tradiciji postoje brojni epiteti za Božiju riječ.

Cio Kuran je dugačak otprilike kao Novi Zavjet. Sastoji se od 114 poglavlja ili sura koje se znatno razlikuju po dužini: sura 2 ima 268 ajeta; sura 108 samo 3. Ajeti su „redovi“, ili kratki stihovi.

Sure su numerisane i porećane po dužini, s tim što su najduže na početku.

Iz ranih izvora saznajemo kako je tekao proces otkrovenja i kako je Muhamed primao Božije poruke u periodu više od 20 godina.

Smatra se da je prvo otkrovenje doživio oko 610. godine (prvih 5 ajeta sure 96).

Muslimanski komentatori su do detalja razradili istorijske uslove u kojima su određene sure bile objavljene Muhamedu, kao i sam način objave – preko anđela Gavrila u snu ili meditaciji.

Izgleda da je Prorok jasno razlikovao direktnu božansku riječ namijenjenu recitovanju od onog što je trebalo da posluži kao inspiracija za njegove riječi i djela.

Vjerovatno je u Medini došlo do priređivanja nekih otkrovenja a neka od njih su zapisana.

Tradicija je sačuvala imena nekoliko „pisara otkrovenja“. Ali, kad je Muhamed umro Kuran nije postojao kao kodifikovana knjiga. Za muslimane to je uvijek prvenstveno bilo „recitovanje“ iz „božanske knjige“ na nebu.

Tek za vrijeme trećeg halife Osmana bio je učinjen prvi uspješan pokušaj da se sakupi autoritativan tekst na osnovu „čitanja“ najboljih recitatora među Prorokovim drugovima.

To je bio pokušaj da se eliminišu različite prerade kuranskog materijala, da se spriječe greške i interpretacije i da se ustanovi zvaničan tekst za obrednu i obradivu upotrebu unutar rastuće muslimanske populacije. Inače, riječ „musliman“ potiče od arapske riječi „muslim“, što znači: „onaj što se predaje“.