Komarnicu treba sačuvati
Uskoro se navršava godišnjica od smjene tridesetogodišnje vlasti. Nažalost, poslednji događaji su pokazali da se nikakva suštinska promjena nije desila što se tiče sektora energetike i zaštite životne sredine. Nova vlast nastavlja projekte protiv kojih su vatreno govorili prije tačno godinu dana. Jedan od tih projekata stare vlasti je hidroelektrana na Komarnici.
Stručna lica su jedinstvena u mišljenju da s aspekta održivosti, energetske efikasnosti i ekologije investicija u hidroelektranu na Komarnici predstavlja jednu veliku grešku.
Svjetska banka je uzimajući u obzir sve rizike davno izradila Studiju o neisplativosti gradnje hidroelektrana. U razvijenim državama koje uvažavaju mišljenje stručnjaka, nakon objavljivanja ove studije brojne kompanije su prestale da finansiraju hidroelektrane. Ove činjenice je na jednom od protesta protiv HE Komarnica naveo Darko Stijepović iz NVO Centar za razvoj Durmitora. ,,Ni Svjetska banka, ni MMF više ne finansiraju velike brane, jer su se štetni uticaji brana pokazali daleko veći od dobrobiti koju one donose bilo kome. Dobrobit je samo investitorima koji zarađuju ogromne svote novca na korišćenju kredita i društvenih sredstava’’, navodi Stijepović.
Što se tiče same održivosti projekta, poslanik Strahinja Bulajić koji je po struci inžinjer geologije, jasno je objasnio da u lijevom oporcu brane postoji rasjedna zona duga kilometar-kilometar i po, široka 15 metara, koja je potpuno prazna. ,,To geolozima, hidrogeolozima, posebno inžinjerskoj geologiji mnogo govori. Tu je bilo priče da se zarotira brana za pet, šest stepeni… Šta se time rješava? U inžinjersko-geološkom smislu možda nešto, u hidrogeološkom ama baš ništa.’’ navodi Bulajić.
Poređenja radi, vjetroelektrana na Krnovu je koštala 120 miliona eura i proizvodi između 200 i 230 gigavat sati (GWh) u toku godine dok je cijena investicije HE Komarnica 246,5 miliona (plus troškovi izrade projekta) i procjenjuje se da će u najboljem slučaju proizvoditi 231,8 gigavat sati na godišnjem nivou. Dakle, hidroelektrana Komarnica bi u najboljem slučaju proizvodila pet-šest puta manje gigavat sati nego što to sada radi Termoelektrana u Pljevljima.
Navešću mišljenje biologa koja su data za CIN-CG (Centar za istraživačko novinarstvo).
Doktorantkinja Njemačke savezne fondacije za životnu sredinu, Helena Hudek, koja je istraživala Komarnicu kaže da je očuvana izvorna fauna beskičmenjaka u dijelu u kom je planirana hidroakumulacija. Biolog Vuk Iković navodi da: ,,..specifičan prostor naseljavaju vrste koje su usko vezane samo za takve uslove života koje će većinom nestati potapanjem kanjona. U njemu [kanjonu] je izražen određeni stepen endemizma koji nije dovoljno istražen. Nije isključeno da se pojedine vrste biljaka ili životinja nalaze samo u kanjonu Komarnice i nigdje drugo u svijetu”. Ihtiolog Danilo Mrdak, autor Strateške procjene uticaja (SPU), koja je prethodila planskom dokumentu, priznaje da područje nije dovoljno istraženo.
Neko bi pomislio da se radi o izuzetno velikoj dobiti pa se zbog toga mimo svih gore pomenutih procjena stručnjaka ovako žuri sa projektom koji će izbrisati brojne izvore, vodopade, brzake, stijene, prirodne bunare i 305 hektara zaštitnih i privrednih šuma. Nažalost, u pitanju je godišnja dobit od svega 10 miliona eura. Radi tih deset miliona godišnje, koji bi počeli da se isplaćuju za možda nekih 15 godina, nova Vlada želi da uništi područje koje je MORT uvrstio u Emerald područja. U Informaciji o statusu Emerald područja iz 2015. godine stoji da se na spisku nalazi i Komarnica. Citat iz dokumenta: ,,Ova područja predstavljaju potencijalna NATURA 2000 područja – ekološke mreže od značaja za Evropu”.
Mještani se takođe bune protiv izgradnje HE Komarnica. Velizar Kasalica je na prošlogodišnjem protestu poručio: „Napomenuo bih da je Komarnica bujična rijeka. Pošto se nastavlja devastacija šumskog kompleksa, koji je inače zaštitnik bujičnih voda, ta kota 811 na koju je planirana HE „Komarnica“ nam garantuje, ako u nekim budućim vremenima nadođe Komarnica, jezero neće prihvatiti toliku količinu vode i same kuće će doći u opasnost“.
Inače, kanjon i rijeka Komarnica trebalo je da budu dio Nacionalnog parka Durmitor. Međutim, iako su na to apelovali mnogi, među kojima se po istrajnosti ističe Velizar Kasalica, prethodna Vlada to nije uvažila i potrudila se da maksimalno smanji granice NP Durmitor. I u tim smanjenim granicama i pored toga što su neki koncesionari devastirali šumu uz samu granicu ostavivši ružnu golet, ovaj nacionalni park uspijeva od prodaje ulaznica i raftinga da ostvari dobit od preko milion eura godišnje (2019-e po osnovu ulaznica ukupni prihodi su iznosili 799.164 eura a od raftinga 350.891 euro). Nažalost, ni nova Vlada kao da neće da prepozna ogromni turistički potencijal koji ima ovaj region već suprotno – rade na tome da se isti devastira.
Da podsjetim, kada su komunisti napravili hidroelektranu u Pivi nisu znali da će zbog akumulacionog jezera temperatura okoline da poraste za 1-2 stepena Celzijusa i da će to uticati na smanjenje sniježnog pokrivača. Na Durmitoru gotovo da nema više snijega od tada, kako navodi ekološki aktivista Darko Stijepović. Dodavanjem još jednog jezera koje akumulira toplotu, dodatno će se uticati na podizanje temperature i zimski turizam će neminovno biti ugušen. Sva priča o tome kako će hidroelektrana dovesti do razvoja pada u vodu kada se pogledaju rezultati. Opština Plužine je najnerazvijenija opština u Crnoj Gori upravo zato što se na njenoj teritoriji nalazi HE Piva. Iako je država obećavala nova radna mjesta i uspješan razvoj, desio se egzodus stanovništva i postali su najsiromašnija opština u državi. Isto kao što sada obećavaju nova radna mjesta građanima Šavnika, tada je obećavano građanima Plužina. Da li ćemo se učiti na svojim greškama ili ćemo više vjerovati novoj Vladi koja servira priču stare vlade – pitanje je sada.
Kada imamo u vidu sve gore navede argumente koji jasno govore o štetnosti i nesiplativnosti HE Komarnica, postavlja se pitanje: zašto i ova Vlada želi da ostvari baš ovaj projekat? Zbog čega se radi neke dobiti od 10 miliona eura godišnje koja se lako može obezbijediti iz drugih izvora želi uništiti područje koje je od značaja za cijeli kontinent, te urušiti zimski turizam i dovesti u opasnost domaćinstva mještana Komarnice? Zbog čega EPCG radi kontra i Svjetskoj banci i MMF-u koji su davno prestali da finansiraju hidroelektrane? Zašto se ne razvija turistički potencijal Komarnice?
Odgovor je lako pronaći kada se uporede procjene investicije. Naime, EPCG u svom časopisu iz februarua 2018-e najavljuje da će pomenuta hidroelektrana koštati 172 miliona eura. Nedugo potom, decembra iste godine, Sekretarijat za razvojne projekte navodi da je vrijednost projekta Komarnica 185,2 miliona eura. Na kraju, u tzv. Trećem paketu mjera, maja 2020-e, utvđeno je da će HE Komarnica ipak koštati 246,5 miliona eura. Otkud odjednom preko 60 miliona eura novih troškova za isti projekat? Kome treba da odu te desetine miliona? Da li je to povezano sa udjelom Elektroprivrede Srbije kojoj treba da pripadne 49% HE Komarnica? Očekivano, odgovor na ova pitanja se ne može pronaći. Kod autoputa su se makar pravdali da su zaboravili petlju od 70 miliona a u slučaju Komarnice će se desiti da ovih preko 60 miliona eura, žargonski rečeno, pojede maca ukoliko građani ne spriječe ovu devastaciju netaknute Prirode.
Mnogi ljudi su mislili da će kroz izbore održane prije gotovo godinu dana jednim potezom hemijske olovke osloboditi sebe i svoje potomke svih nakaradnih projekata bivše vlasti. Nažalost, jedan broj novih ljudi u politici, koji tvrde za sebe da su ekolozi, svojom pasivnošću i ćutanjem pokazuje da ih ni ekologija, ni energetika, niti obećanja koja su dali uoči 30-og avgusta zapravo ne interesuju. Aminovali su projekte stare vlade koji su štetni i po bezbjednost građana i po privredu kao i ekologiju. Ostavljeno je nama, građanima Crne Gore, da još jednom odbranimo Ustav od nekoliko neodgovornih političara. Srećom po nas, što se tiče Komarnice alternativno rješenje već postoji i Evropska unija ga je preporučila davno. Novac bi trebalo usmjeriti na solarne i vjetroelektrane kao i smanjenje gubitaka u distribuciji struje za grijanje. Krajnje je vrijeme da se ova nova Vlada uozbilji i napravi otklon od propalih projekata njihovih prethodnika te da prihvati preporuke relevantnih međunarodnih institucija i nezavisnih stručnjaka.
Milica Kankaraš
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=9011
Objavio Urednik
dana kol 16 2021. u kategoriji Novinarstvo, Stav.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst