Hebrejski mitovi
Drevna zemlja Izraela, postojbina jevrejskog naroda, leži između Egipta i Vavilona. Vjerovanje Hebreja živi kao religija. Legende i istorija ispričane su za sva vremena u Starom zavjetu. Tu su predanja o stvaranju svijeta, raj i pad čovjekov, praoci Avram, Isak i Jakov, priča o Josifu i putu u Egipat, izlazak iz Egipta i povratak u obećanu zemlju pod vođstvom Mojsija. U Starom zavjetu su priče o sudijama: Debora, Gedeon, Samson… Idilična priča o Ruti, vladavina Saula, Davida, Solomona, graditeljȁ hrama, kao i moćni proroci poput Elija, Isaija, Jeremija, Amos, Jezekija… Međutim, pored Starog zavjeta u tradiciji hebrejskog naroda, ili jevrejskog kako je kasnije nazvan, postoje legende i mitovi koji se često spominju a u kojima se govori o licima i stvorenjima koja su samo usput spomenuta u Bibliji.
Golem
Među njima postoje legende koje navode da je Lilit prva žena Adamova. Svijet anđela, arhanđela i demona i ostalih ličnosti koje je hebrejski narod prenosio usmeno dok ih najzad učenjaci i rabini nijesu sabrali u Talmud i Midrah zajedno sa vlastitim spisima. One predstavljaju neiscrpne izvore vjerovanja jevrejskog naroda.
U kasnom serdnjem vijeku, ezoterično znanje koje su mistično nastrojeni Jevreji sakupljali tokom dvije hiljade godina veoma je uticalo na jevrejske legende. Sve je to sakupljeno u Kabali – avetinjskom svijetu koji pośećuju nepojmljivi demoni, utvare, duhovi i duše koje se sele ili dibukini. Iz tih kabalističkih preznovjerica nastale su legende kao što je legenda o golemu i dibuku.
Golem
Od hebrejskih misterija iz trinaestog vijeka prije nove ere potiče legenda o Golemu, bukvalno bezobličnoj i beživotnoj materiji, čovječuljku koji može biti stvoren magijskim prizivanjem nekog imena. Prema tradicji, rabin Elijah iz Čelna stvorio je takvog čovječuljka od gline i na čelo mu upisao ŠEMHAMFORAŠ, ili trajno ime Boga. Na taj način mu je dao moć života, ali mu nije dao moć govora. Kad je to biće dostiglo veličinu i snagu diva, rabin, zgrožen njegovim rušilačkim mogućnostima, odrao mu je životodavno ime sa čela i bačio ga u prašinu. U nekim verzijama te legende, na čelu Golema nije bila urezana riječ Bog nego Emet ili istina, a čovječuljak je uništen na taj način što je zbrisano prvo slovo E te je na čelu ostala riječ met koja znači mrtav.
Dibuk – Efraim Moše Lilijen
Dibuk
Vjerovanje u opsjednutost duhom, u moć demona da od čovjeaka napravi sredstvo kroz koje demon dejstvuje, jedna je od zastrašujućih praznovjerica istočnoevropskih Jevreja Srednjeg vijeka. Vjerovalo se da su demoni koji su ovladali ljudskim tijelom imali tako potpunu kontrolu nad njim da su ličnost i volja žrtve bili potpuno uništeni. Veoma je teško bilo išćerati demone iz ljudskog tijela. U neprestanom nastojanju da se nastane u čovjekovom tijelu, ti demoni ili dibuki najviše su željeli da uđu u tijelo nekog učenog čovjeka. Dibuk se prvo put pojavio u priči iz Knjige Ma’aseh štampane 1602. godine nove ere. U njoj se nalaze i materijali čije je poriijeklo mnogo starije. U toj priči dibuk koji se naselio u nekom mladiću bio je duh nekoga ko je za svojega života mnogo griješio zbog čega nije imao mira. Vjerovanje u opsjednutost umrle osobe u suštini je verzije doktrine o seobi duša. Ineče, te čudne priče pune su srednjovjekovnog sujevjerja i privlačile su pisce iz kasnijih vjekova.
Lilit
Lilit – Džon Kolijer
Kako najstarije stranice Knjige postanja daju dvije verzije o stvaranju žene, razvila se legenda da Adam nije imao jednu ženu nego dvije i da je Lilit bila prva njegova žena. Lilit je, kao i Adam, napravljena od zemlje i bila je jedna od žena sotone (Samaela) ali kako je bila divlje i strasne prirode ostavila je muža i pribjegla Adamu. Lilit nije mogla da bude pokorna i poslušna Adamu jer su oboje napravljeni od zemlje i zato bili jednaki. Posvađali su se i Lilit je pobjegla. Na Adamovu molitvu Gospod je poslao tri anđela po imenu Senoj, Sansenoj i Samangelof da je traže. Naredio im je da joj kažu da se vrati a ako to ne šćedne poslušati stotinu njene đece će dnevno umirati. Lilit je odbila sve njihove pokušaje da je vrate i zaklela se da će se osvetiti maloj đeci odojčadi i novorođenčadi. Ali, bila je nemoćna ma šta da učini u prisustvu amajlije na kojoj su ispisana imena trojice anđela koji su je zaustavili u bjekstvu. Po rabinskoj tradiciji Lilit je još jednom bila sa Adamom, u periodu od 130 godina, kad se on odvojio od Eve poslije išćerivanja iz raja. Iz njihove veze nastali su demoni ili shedim, koji su išli po svijetu i mučili čovječanstvo. U srednjem vijeku Lilit je poistovjećivana sa noćnim demonima, a ponekad je nazivana i Lamija, napadala je usamljene spavače i zavodila muškarce u snu. Predstavljena je kao lijepa zavodnica za primamljivom dugom kosom.
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=8233
Objavio Urednik
dana svi 19 2020. u kategoriji Mitovi i legende.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst