Genije iz Šekulara

Dobrim dijelom Novoga vijeka vladala je svojevrsna pomama za rješavanjem antičkih grčkih matematičkih zadataka. Radi se o klasičnim zadacima kvadrature kruga, trisekcije ugla i udvostručavanja kocke od kojih je ovaj prvi privlačio najveću pažnju javnosti. Postavka zadatka je vrlo prosta: pomoću lenjira i šestara za dati krug konstruišite kvadrat iste površine. Zvuči kao moguće ostvarivo? E pa nemoguće je kad je riječ o Euklidovoj geometriji. Srž ove nemogućnosti leži u  takozvanoj transcedentnosti broja π, koji je odnos obima kruga i prečnika. Ako je nepoznanica: transcedentan ili nekonstruktibilan je onaj broj koji ne možemo da izrazimo kao dužinu uz pomoć lenjira i šestara. 

Doduše, mogu se i razumjeti poduhvati prije nego što je u strogoj nauci iskrsnuo zaključak zašto je ovakva konstrukcija nemoguća. Čude oni koji i dalje lansiraju lažne dokaze i prnduse se pred javnošću kao veliki matematičari.

Penzionisani profesor matematike iz Berana Veselin Rmuš je najnoviji primjer. On je prije 2017. godine objavio svoj „dokaz“ problema kvadrature kruga u Vojno-tehničkom glasniku, stručnom časopisu Ministarstva odbrane republike Srbije. Ovaj „dokaz“ predstavljao je i na nedavnoj Desetoj matematičkoj konferenciji Univerziteta Čuo u Tokiju. Kako je on tamo uopšte dospio? Što je on onamo činio kad ga nije bilo u zvaničnom programu? Što ga ne oćeraše kad viđeše da se bruči? Bez sumnje mu je u ovom podvigu pomoglo što mu je šćer Marijana udata za načelnika generlaštaba Crne Gore Dragutina Dakića. Bez ovakve podrške neobjašnjiv je „proboj“ koji je ostvarilo ovo kvazinaučno trtljanje.

Izloženi dokaz u Vojno-tehničkom glasniku je u potpunosti bezvredan. Čak ne nudi određeno približno rješenje koje bi bilo interesantno za razmatranje. On je „nečin novim u geometriji“ nazvao obično višetruko korišćenje Talesove teoreme koja je jedna od osnovnih alatki u geometriji.  Po svemu sudeći on nema ni pravi pojam o konstrukciji i dokazu. Zanimljivo, Rmuš u uvodu pravi mudru opasku đe otkriva da je √2  konstruktibilan, što ga je navelo na misao da je sva matematička nauka pogriješila i da to onda mora da važi i za broj π nezavisno što su to dva različita broja! Dalje, jednim izrazito nevještim i glupo zahtjevnim postupkom (nanošenje jedne veličine više hiljada puta) zaključuje da je ostvario željeni rezultat. Suštinski, on je pošao od činjenice da je broj π racionalan čime je pošao čak korak dalje u prepravljanju cjelokupne matematičke nauke! Štaviše, on je navodno konstruisao broj π još 1995. na Devetom kongresu matematičara Jugoslavije kako navodi na svom LinkedIn nalogu. Izvodeći tako svoj centralni „dokaz”, s lakoćom rješava i preostala dva antička problema uz propisno trabunjanje. Ovo njegovo mlaćenje čak nije ni pokušaj dokaza, ukoliko nekoga interesuje može naći cio dokaz ovđe dok je cijeli broj Vojno-tehničkog glasnika koji sadrži ovaj kvazidokaz na ovom linku. Možda ove stvari na prvi pogled djeluju konfuzno ali su zapravo vrlo trivijalne. Nije ni kastig ne znati ali jeste bruka ne pitat nekog stručnog kad već ne znate.

Ključnu ulogu u raznošenju ove lažne i štetne vijesti učinjeli su upravo neznaveni mediji Crne Gore čiji se broj popeo na znatno veći od očekivanog. Da naglasimo: sve ove vijesti su proistekle iz fb objava njegove, kako iz konteksta objave djeluje, šćeri Nine Rmuš. I najednom: sve je vrijeme u Beranama čučao jedan genije iz Šekulara i marljivo radio dok nije konačno proslavio svoj narod. Narod Crne Gore, đa Srbi đa Crnogorci, dočekali su ovu vijest uz slavlje otimajući se o Rmuša, raspravljajući je li Crnogorac ili Srbin. Dostine bivših studenata podgoričkog PMF-a prenijeli su vijest na svojim vaskolikim fb profilima slaveći pobjedu malog čovjeka nad moćnom naukom. Ko će provjeravat utemeljenost kad imamo razlog za slavlje!

Ovo nije samo stvar matematičke već i opšte kulture jer, kako vidimo, narod je stekao običaj da sve uzima zdravo za gotovo. Usvojeni podaci ne podliježu nikakvom preispitivanju – bez obzira što svako ima internet pred sobom. Čudno te nije reagovao Prirodno-matematički fakultet!

Na ovom sramnom primjeru se pokazala sva slabost, neznavenost crnogorskog novinarstva koje treba savremenom Crnogorcu da bude jasan putokaz kroz smućeno vrijeme poluprovjerenih lansiranih informacija. Ova bruka je zahvatila i dostinu srpskih medija. Portal in4s, koji inače ne haje polovično da predstavi određene podatke, jedini se pokazao donekle na nivou zadatka prenoseći reagovanje dr Đorđa Baralića. Ovo ga čini izuzetkom među ovdašnjim portalima.

Glavnu odgovornost od crnogorskih medija treba da snose Vijesti i RTCG. Doduše, Javni servis, koji je zapođenuo čitavu bruku, se jasno srozao potonjih godina usljed poltronerije i oportunizma od kojeg hronično boluje. Od njih, kao i od  inih režimskih glasila Analitike, CdM i Pobjede niko već odavno ne očekuje ništa. Vijesti su posebna priča, iako su uklonili spornu vijest, čiji je autor Damira Kalač, da bi sakrili ispad. U rasulu države u kojoj živimo već neko vrijeme one su sebi nametnule progresivnu ulogu koju su donekle i opravdale. Međutim, promotivni članci političkih partija, neprovjerene vijesti i pristrasno izvještavanje je omogućilo da potpuno raskantaju svoju ugled. Podsjetimo se „cigle“ na utakmici Zvezda – Budućnost, „krokodila“ sa Gorice, „heroja“ Miloja što ne bije narod ali bije ženu, čitavog izvještavanja po pitanju spornog Zakona o slobodi vjeroipovijesti i na kraju „genija“ iz Šekulara. Razumijem da je u pitanju komercijalni medij, ali svaka od ovih ponaosob je nedopustiva greška. Posebno je ova zadnja budući da je u rukovodstvu lista doktor matematike Miško Perović.

Žalosno je viđeti kakve šarlatanske pojave obuzmu pažnju neznavene javnosti dok rad vrijednih matematičara Crne Gore ne zavrijedi ni slova u ovim časopisima. Mediji koji ovako posluju bolje da obustave svoju djelatnost ukoliko nemaju snage da naprave neki snažan zaokret.

Mato Kankaraš

student magistarskih studija na PMF-u u Podgorici

***

Prilažem sljedeće slike zbog bojazni da pomenuti listovi ne ukolne sadržaj kojim su se izbručili:

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=8032

Objavio Urednik dana sij 17 2020. u kategoriji Komentar. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst