Električna zmija i orlovi đeljadžije

Nekada je nad područjem opštine Pljevlja krstario orao. U narodu su ga zvali orao đeljadžija iliti orao lešinar. Vjerovatno ga nema više. Nekad se taj orao postojao i na Durmitoru u jatima da se iz daljine činilo da vri neobična crna masa kad ovi sanitarci napadnu mrcinu. Ni u Pljevljima ni na Durmitoru već decenijama se ne gnijezde orlovi ali se ugodno u Nikšiću ili na Cetinju gnijezdi CG Komisija za UNESCO.

Ali orao đeljadžija nije potpuno otperjao iz Pljevalja. Najnovije okupljanje orlova đeljadžija se desilo ovijeh dana kada su se u Taslidži okupili vodeće đeljadžije iz montenigerijske vlade. Slom CG rudarstva i prerađivačke idustrije u Pljevljima ih mloooogo zabrinuo ali im i sline pocurile iz usta kad su viđeli ugljenokop i termoelektranu. Naravno, pored šklapanja Taslidža je rezervoar agrikulturnih i političku kupljenih sigurnijeh glasova preko zapošljavanja u rudniku, elektrani, šumarstvu i raskalašnom aparatu države. Malo su kukali i lelekali nad neumitnom propasti Taslidže a onda udarili u zurle i talambase. Izbačio se u visine golobradi bankarski ćata Singapurac poreklom iz tog dunjaluka. Valjda je bio i oporavljeni pljevaljski sniffer te ekspert za tinjalice i osigurače a i onaj što je 148 tovara šume ukrao za jednu sezonu. Golobrada ekspertiza će spasiti Pljevlja kao i ljekar na čelu grada. Crno se piše mjestu u kome ljekari vode administraciju a ljekarske usluge pružaju inžinjeri, đe električar Joko šume kroji a elektriku vodovodžija vodi.

Ali, jedno malo selo u opštini Pljevlja, Đurđevića Tara, uspjelo je da samo oporaviše iz ovog liberalnog beznađa i da se narod vrati u mjesto te počne normalno živjeti. Zahvaljujući UNESCO Svjetskoj baštini i slavnom Mostu na Tari. Ali uvijek se nađe neka zloća, neka napast koja svoj interes i pohlepu hoće preko svojijeh bimbaša iz PG da nametne i da ljudima jaram na vrat stavi. Da li bi učesnik slavne pośete sajmu elektrike u Las vegasu, Đukanović Melutin i 40 mu druga, tj bimbaše iz električne hobotnice iz Nikšića, i bimbaše iz vlade CG, smjele da se usude da pomisle da u Italiji unište UNESCO svjetsko naslijeđe, čuveni most i jedno prosperitetno selo i regiju radi jednog pos….og dalekovoda.

Mogao bi dalekovod zmija da prođe kuda god hoće, ali neće, ne da mafiozo italiano. On montenigerijske bimbaše i eksperte drži za m.da. Njegove su pare svete, kao ona Santa corona unita sa kojom smo švercovali cigarete za vrijeme sankcija. Svaki kilometar duže šteti milion eura lihvarima a svaki kilometar kraće štedi kamatašima milione. Dakle, na Đurđevića Tari se radi o novčanoj vrijednosti kolika je vrijednost jednog divljeg objekta u Budvi. Deset miliona su sprcali za farbanje, klimu, vrata i inventar vladine zgrade na Rimskom trgu ali nema para da draga nam hijena Delegacija EU i strani pirana investitor zaobiđu Most na Tari i UNESCO-ovu baštinu. Ubi bene, ubi patria – davno je rečeno. Zato domaćim bimbašama na srcu leži profit bjelosvjetskog mešetara.

Električna zmija je vodila monstruozni dalekovod kroz zaštitnu zonu NP Durmitor i na samim granicama područja Nacionalnog parka Durmitor. Nijesu ni pokušali da sakriju ovu grdobu van dometa pogleda stanovnika, turiste, prolaznika… Samo kilometar il dva istočno i južno od postojeće trase monstruozna zmija bi bila zaklonjena i ne bi se viđela. Zašto je monstrum postavljen upravo na dijelu đe direktno bode u oči ako se pogleda na jug i istok sa Durmitora, i cijelim putem kad se vozi preko Njegovuđe za Pljevlja, preko slavnog Mosta na Tari. Ovo su uradili da bi skratili za kilometar trasu dalekovoda i ugodili bjelosvetskim lihvarima i piranama ali i da bi, namjerno i zločinački, devastirali, razorili i zanavijek urnisali pejzaž i prirodan izgled Durmitora, kanjona Tare, veličanstvenog Mosta i UNESCO-ove Svjetske Baštine.

Kažu, ne može se pomjerati dalekovod jer je to prostorni plan zacementirao. Neki balavac na sastanku to izlaže u Đurđevića Tari pred sijedim glavama stanovnika koji su preturili desetine tijeh planova preko glave i znaju da je to obični toalet papir kojim mafijozi pljačkaju sirotinju – kad mogu, i kad je narod nesložan, i kad je vlada lupeška i podmićena. Porodica Nikitović iz Žabljaka je slomila tu istu električnu zmijurinu na Jezerima ispod Durmitora i proćerali je iz svog dvorišta. I te kako može da se električnoj mafiji kaže: mrš. Kad ima ljudi.

Nema štete za živog stvora od elektromagnetskog zračenja kaže elektro-aga Mujović. Ne smije se sumnjati. Ko sumnja – pravac Kinšasa. A šta ako je preučio? On je energetičar, nešto kao Branko radul, neće valjda, kao i Branko, da bude među sto najpametnijih ljudi na svijetu. Koje je njegovo poznanje medicine? Podśećamo na montenigerijskog profesora elektro fakulteta koji je dokazivao, certifikovano Oksford, da je među sto naj mozgova planete. I ovaj aga od energije garantuje svojom ekspertizom energetskom o žicama i trafostanicama o nemogućnost zla od elektromagnetnog zračenja. Možda je g. Mujović ubijeđen da je zračenje dalekovoda blagorodno ali, u principu, ministri su najveće lažovčine.

Poređenja radi – da pomenemo fakat da je pedesetih godina ljekarska profesija bila najglasnija u reklamiranju – pušenja duvana. Garantovala je cijela jedna profesija svojom hipokratovom zakletvom i moralom i stručnošću da je duvanski dim najzdraviji dim a katran iz duvana ljekovit. Danas na svakoj paklici duvana piše smrt i ne smije se purnjati ni na ulici a ni u u kući. Zato, ako moramo imati tiranske i čudovišne dalekovode – sklonimo ih podalje od ljudi – zavucimo ih tamo đe će najmanje štete imati za živog stvora.

Šta je smisao one Asklepijeve, ili Higijine, zmije na štapu? Ono što je u trenutku bezosjetno i neštetno dugotrajnim izlaganjem može postati opasno. Nešto što je lijek u malim dozama otrov je kad se mnogo uzme. Zakletva o zdravlju tačna je samo u skladu sa znanjem vremena. Zeman gradi zeman razgrađuje. Šta će biti sa ovim zračenjem dalekovoda bog zna. Kome ne smeta, bujrum.

Heroin se na početku dvadesetog vijeka legalno prodavao u trgovinama zajedno sa aspirinom kao ugodni lijek za kašalj, kokain je bio sastojak osvježavajućih tekućina, ali danas ako te ufate sa njom ode u prdekanu. Oksicontin, lijek za umirenje, sada više Amerikanaca umiri i oladi nego sve droge zajedno.

Možda bi smo mogli konsultovati nekog sa katedre za molekularnu biologiju prije nego ovog žicaroša koji žice stavlja na stubove. TERNA nijednom ne reče da je zračenje dalekovoda zdravo – već to ostavi ministru Mujoviću, agi od dalekovoda. Nijesu Latini stare varalice već smo mi stare neznalice i somovi. Broj pare i provjeri šta kupuješ. Ovaj dalekovodžija (TERNA) je zainteresovan, u konfliktu je interesa (pare kvare) pa bi možda, pažnje radi, trebali biti obazriviji. A, ko hoće, neka stavi i žicu od dalekovoda u krevet, neka krevet napravi na stubu od dalekovoda, volja mu. Samo neka nam ne zapomaže i koeviteza poslije.

Darko Stijepović
Centara za razvoj Durmitora