Danas počinje VIII KotorArt
VIII Međunarodni festival KotorArt biće svečano otvoren 1. jula, tradicionalnom simboličkom predajom ključeva grada Kotora djeci i izvođenjem predstave Papirni svijet Mimiriči teatra iz Ukrajine, čime će otpočeti i XXIV Kotorski festival pozorišta za djecu. Do 17. avgusta u okviru KotorArt-a nastupiće preko hiljadu umjetnika, izvođača i predavača, kroz šest programskih segmenata: KotorArt Festival klapa Perast, KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, KotorArt Premijere, KotorArt KotorAPSS, KotorArt Don Brankovi dani muzike i KotorArt Pjacu od filozofa. Na 30 lokacija u Kotoru, Perastu, Herceg Novom i Tivtu biće izvedeno preko 250 programa, sa učesnicima iz 23 zemlje (Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Rusija, Španija, Austrija, Letonija, Meksiko, Mađarska, Poljska, Gvatemala, Njemačka, Bosna i Hercegovina, Holandija, SAD, Slovenija, Švajcarska, Velika Britanija, Kosovo, Ukrajina, Turska, Kina, Italija, Švedska).
Koordinator svih programa festivala KotorArt i izvršni direktor festivala Ratimir Martinović naglasio je da KotorArt i dalje prije svega insistira na izvrsnosti programa, po čemu je prepoznatljiv, uprkos postojećem kulturnom sistemu koji nameće brzinski, ad hoc način planiranja. „Višegodišnji Ugovor o finansiranju omogućio bi dugoročno planiranje, a time i razvoj i izvjesnu budućnost festivala koji, između ostalog, karakteriše i izrazito učinkovit organizacioni model, u kojem se preko 80% dobijenog novca troši na programske sadržaje”, kazao je Martinović. On se osvrnuo i na nepovoljnu situaciju u Kotoru i rekao kako je uvjeren da se današnja kompleksa situacija u gradu može riješiti samo tako što će se: ,,Snagama reda vratiti mir i sigurnost gradu, građanima i gostima i sa druge, udruženim snagama kulture, istorije, vaspitanja i obrazovanja potencirati primjere pravih vrijednost, izlažući mlade ljude Kotora i one koji u njega dođu iz drugih krajeva, svemu onome što ovaj grad čini Gradom sa velikim “G” “. Misija KotorArt-a, zaključio je Martinović, upravo jeste da odbrani Kotor, sve njegove vrijednosti, umjetnošću, kulturom i svojim primjerom.
U okviru XXIV KotorArt Kotorskog festivala pozorišta za djecu biće održano rekordnih 107 programa, od čega 16 profesionalnih pozorišnih predstava u glavnom pozorišnom programu, namijenjenih djeci i mladima od najmlađeg do tinejdžerskog uzrasta. Direktor festivala Petar Pejaković naročito je istakao nastavak produkcije novih predstava za djecu i mlade, koje sačinjavaju segment KotorArt Premijere. U koprodukciji sa Gradskim pozorištem Podgorica, biće izvedena predstava za mlade Kavez, koju po sopstvenom tekstu, nagrađenom na 2. Konkursu za najbolji dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori, režira Mirjana Medojević. U saradnji sa Gradskim pozorištem Podgorica i Crnogorskim narodnim pozorištem, predstavom DA DA Šekspir, koja uvodi najmlađe u stvaralaštvo Viljema Šekspira, biće obilježeno 400 godina od smrti ovog pisaca, kao i 100 godina od nastanka dadaizma. Pejaković je istakao da je izuzetno bitno da se u Kotoru opet začne i produkcija predstava za odrasle, ali da smatra da je bazično ulaganje u razvoj pozorišta uopšte ipak ulaganje u razvoj pozorišta za djecu i mlade. Festival će nastaviti i sa izdavačkom djelatnošću, pa će tako ove godine bit predstavljena ilustrovana knjiga Kako rastu veliki ljudi – Njegoš za djecu, nastala na osnovu istoimene vrlo uspješne festivalske produkcije. Posebna značajno je i što se u okviru festivala pozorišta za djecu ove godine izdvojio kao poseban segment četvorodnevni podfestival scenskog stvaralaštva mladih, koji je u toku, i koji okuplja preko 150 mladih iz četiri zemlje regiona.
KotorArt KotorAPSS u okviru teme ponovne upotrebe zapostavljenih izgrađenih struktura, obezbijediće uvid u svjetsku arhitektonsku praksu i teorijska razmatranja, koja nameću temu ponovne upotrebe kao inteligentan izbor za objekte kulturnog karaktera. Programska direktorka festivala Dijana Vučinić navela je da je program festivala ove godine brojniji i raznovrsniji, i da će obuhvatiti četiri glavna segmenta sa 14 programa, u kojima će učešće uzeti eminentni svjetski arhitektonski stručnjaci. ,,Sve teme ovogodišnjeg programa odnose se na tekuće probleme i tretiraju problematiku koja je od značaja ne samo za grad Kotor, već i za Crnu Goru, ali je takođe i goruća tema u većini zemalja širom svijeta”, naglasila je Vučinić. U okviru ovogodišnje KotorAPSS-a biće održan okrugli sto Arhitektonska scena u Crnoj Gori i značaj razvoja arhitektonskog konkursa, dvije konferencije sa panel diskusijama – Re-use i The Debate, a biće prikazane i epizode dokumentarnog arhitektonskog serijala Betonski spavači .
XV KotorArt Međunarodni festival klapa Perast, u skladu sa nastojanjima da scena umjetničke muzike u Kotoru kontinuirano živi, teži vremenskom i prostornom proširenju aktivnosti. Izvršni direktor festivala Milan Kovačević rekao je da ovogodišnji festival publici nudi čak sedam vrhunskih klapskih koncerata po cijeloj Boki. On je skrenuo pažnju na dva događaja koja će biti organizovana pod pokroviteljstvom Odbora za proslavu 10 godina crnogorske nezavisnosti: 16. jula u Kotoru će nastupiti najbolje crnogorske klape, uz svečanu promociju jubilarnog festivalskog CD-a. Istog dana će u Muzeju grada Perasta biti prestavljena i Lirica br.4, posvećena Dionisiu de Sarnu-San Giorgu, kod nas poznatijem kao autoru pogrešno predstavljene prve crnogorske opere. Da se podsjetimo: prva crnogorska opera je Šćepan Mali koju je 1988. komponovao Boro Tamindžić. Dionisie de Sarno-San Giorgio je kao diplomatki gest poklonio kralju Nikoli ciklus pjesama Balkanska carica, koji je 2008. aranžiran za kamerni orkestar, hor i vokalne soliste od strane Radovana Papovića. (Ni do danas nije razjašnjeno zbog čega je učinjena gruba greška da se aranžman jednog neoriginalnog muzičkog djela italijanskog diplomate i kompozitora nazove ”prvom crnogrskom operom” dok prva, autentična crnogorska opera nije dočekala svoju izvedbu u Crnoj Gori ni posle skoro trideset godina od kako je komponovana.) Manje je poznat de Sarnov doprinos u zapisivanju tradicionalnih pjesama u zbirci Uspomene iz Perasta iz 1896. Najbolje izvedbe sa prethodnih festivala ove godine će biti objavljene na dvostrukom CD-u sa 36 pjesama. ,,U antologijskom izboru nalazi se prava reprezentacija pjesama i klapa kao muzički prikaz samog Festivala i njegovih dostignuća u čuvanju kulturne baštine”, najavio je Kovačević.
XV KotorArt Don Brankovim danima muzike, kako je podsjetio umjetnički direktor festivala Ratimir Martinović, ove godine prethodila je vrlo intenzivna Kotorska koncertna sezona koju su zajedno realizovali Muzička škola ”Vida Matjan” i KotorArt Don Brankovi dani muzike, čime je Kotor, pored Podgorice, postao jedini grad sa kontinuiranom koncertnom sezonom u državi. Martinović je istakao da su dva koncerta u okviru ovogodišnjeg festivala posvećena desetogodišnjici smrti don Branka Sbutege, jednog od osnivača festivala, kao i desetogodišnjici obnove crnogorske nezavisnosti. Premijerno će biti izvedena nova djela Aleksandra Perunovića, Nine Perović i Ive Josipovića, narudžbe KotorArt-a, inspirisana opusom don Branka Sbutege, 13. jula. Isto veče, ispred Katedrale Sv. Tripuna biće premijerno prikazan dokumentarni film pod nazivom Don Branko, koji KotorArt realizuje sa RTCG. Nešto kasnije će u saradnji sa Muzejom Perast u galeriji Solidarnosti biti otvorena izložba slikara Banjevića posvećena don Branku. Obilježavajući muzički 10 godina nezavisnosti, 12. avgusta biće priređeno veče autora inspirisanih Crnom Gorom – Ive Brkanovića, Senada Gačevića, Marka Rogošića, kao i mladih snaga – Ivana Marovića, Nine Perović i Aleksandra Perunovića. Festival će obilježiti i gostovanja Kšištofa Pendereckog, jednog od najvećih kompozitora i dirigenata današnjice, pijaniste Nikolaja Luganskog i gitariste Miloša Karadaglića. U serijalu off koncerata publika će ove godine imati priliku da čuje Partibrejkerse, Darka Rundeka i Rada Šerbedžiju u duetu sa Miroslavom Tadićem. Martinović je najavio i brojne prateće programe, koji će u saradnji sa kulturnim centrom Nikola Đurković i lokalnim ugostiteljima biti organizovani po trgovima grada ,,dajući našim pjacama sadržaj žive umjetnosti koja im je više nego potrebna”.
KotorArt Pjaca od filozofa ove godine posvećena je promišljanju tehnološkog razvoja i neurototalitarizama, koje će okupiti neke od najzanimljivijih teoretičara, ali i praktičara tehnologije, sa ciljem zajedničkog propitivanja budućnosti u kojoj se već nalazimo. Na okruglom stolu Od NSA do Sjeverne Koreje učestvovaće Maja Pelević, Andrej Nikolaidis i Angela Rihter, dok će tematska predavanja tokom dva dana održati Renata Avila, Angela Rihter, Srećko Horvat i Sara Harison.
Konferenciji za medije prisustvovali su i predstavnici osnivača, predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčevič, i Dragica Milić, direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture. Stjepčević je naglasio da Kotor treba razvijati baš kao što to radi KotorArt, pa će „te neke anomalije koje se dešavaju nekim vremenskim periodima, jednostavno u duhu razvoja i snaženja kulture i svih pozitivnih vrijednosti, iščiliti iz našega grada“. Dragica Milić istakla je da KotorArt tokom osam godina bogatstvom i kvalitetom svojih programa opravdava status manifestacije od nacionalnog značaja, te da razvijanje i unapređivanje festivala u svim njegovim segmentim ostaje i ubuduće obaveza Ministarstva kulture. Ona je pojasnila da prije svega misli na organizaciono- institucionalno utemeljenje ovog festivala, „ali i na razvijanje jednog programskog koncepta u kojem će projekti od crnogorskog kulturnog identiteta biti zastupljeni u mnogo većoj mjeri“, što je obaveza koja proizilazi iz strateških dokumenata Ministarstva kulture, a naročito iz novog petogodišnjeg Nacionalnog programa razvoja kulture Crne Gore.
Ukupan budžet ovogodišnjeg festivala KotorArt iznosi 628 766 eura, od čega 204 000 (32%) od Opštine Kotor, 230 500 (37%) od Ministarstva kulture, dok 194 266 (31%) predstavljaju sopstvena sredstva. Podsjetimo, preko 80% ukupnog budžeta festivala namijenjeno je neposrednoj realizaciji programskih sadržaja.
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=4903
Objavio Urednik
dana srp 1 2016. u kategoriji Novinarstvo, Vijesti.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst