Crna Gora i Svjetski dan rijeka
U cijelom svijetu se danas, 26. septembra, obilježava Dan rijeka. Vlada jedine, deklarativno ekološke države, nema niti jednu vijest povodom ovog značajnog datuma. Nema nijedne objave ni na društvenim mrežama Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kao ni na stranici Vlade. Od nadležnih institucija jedino su Otpadne vode Podgorice informisale javnost da je Svjetski dan rijeka ali nisu objasnili zašto Podgorica više od decenije čeka kolektor za prečišćavanje otpadnih voda.
Jedini svijetli primjer predstavljaju Crnogorsko društvo ekologa, Visit Danilovgrad i Mali alpinistički klub koji su danas organizovali Home River BioBlitz – globalni događaj u kom građani učestvuju u istraživanju biljnog i životinjskog svijeta riječnih tokova.
Kakvo je stanje što se tiče crnogorskih rijeka?
Na osnovu izvještaja Agencije za zaštitu životne sredine koji je objavljen prošlog septembra (ovogodišnji nije još) saznajemo da: ,,…od 15 ispitivanih lokaliteta rijeka ukupno stanje vode nije zadovoljilo zahtijevani kvalitet i status je bio izvan dobrog.’’ Po pitanju zagađenosti rijeka, jedino što se mijenja iz godine u godinu je informacija o najzagađenijoj rijeci. Državni organi ne sprovode posao za koji su plaćeni. Zvanična stranica Otpadne vode Podgorice prije nekoliko dana je informisala građane da više od 30 milijardi tona otpada iz gradske kanalizacije širom svijeta završava u rijeke, mora i jezera. Nažalost, nemamo podatak koliko tom zagađenju doprinosi upravo Podgorica koja i dalje ima stari kolektor projektovan za 40 hiljada stanovnika. Više puta su na društvenim mrežama građani objavljivali kako se neprečišćene otpadne vode izlivaju direktno u Moraču. Sudbinu sličnu Morači dijele i rijeka Zeta u koju se i dalje izliva otpad sa lokalnih klanica i kamenoloma; Lim u koji se, pored industrijskih zagađivača, ulivaju neprerađene otpadne vode iz pola vijeka stare kanalizacione mreže Bijelog Polja i uz čije obale se, po podacima do kojih je došao CIN-CG, nalazi preko 270 nelegalnih deponija; Ćehotina koja je zagađena zbog rudnika cinka i olova ,,Šuplja stijena’’; Tara koja je sistematski devastirana tokom izgradnje autoputa…
Ćehotina. Izvor fotografije: Monitor
Gotovo da nema rijeke u Crnoj Gori koja nije pretrpjela ekocid. Veće rijeke su zagađene i/ili im je korito uništeno nelegalnom eksploatacijom šljunka dok su manje rijeke strpane u cijevi malih hidroelektrana. Oko rijeka koje nisu uništene hidroelektranama trenutno se vode iscrpljujuće, višemjesečne i višegodišnje borbe da budu očuvane. Kaludarska, Bjelojevićka rijeka, Čestogaz, Ljubaštica, Crnja, Skrbuša i druge su male, planinske rijeke kojima prijeti da potpuno nestanu izgradnjom malih hidroelektrana iako su brojne studije dokazale da su ove hidroelektrane i ekološki i ekonomski promašaj. Komarnica se planira devastirati kroz veliku hidroelektranu iako je Svjetska banka još 2003-e objavila izvještaj o štetnosti ove vrste hidroelektrana. Uz to su brojni domaći stručnjaci skrenuli pažnju na podzemne kaverne (pećine) i rasjed dug kilometar ipo zbog kog se neće moći akumulirati voda. Čemu uništavanje područja koje se nalazi na Emerald listi radi projekta koji je gotovo neizvodljiv?
Mogla bi se napisati čitava knjiga o istoriji uništavanja rijeka u Crnoj Gori. Ljudska obaveza svih nas je da radi našeg zdravlja i zdravlja budućih generacija zaustavimo ovaj razarajući proces. Razaranjem rijeka – razaramo sami sebe.
Milica Kankaraš
Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=9064
Objavio Urednik
dana ruj 26 2021. u kategoriji Komentar, Novinarstvo.
Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0.
Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst