Brđanski bluz 18/19 – Baksuzna sreća brđanska

Kiklop se gradi 26 godina

Mora da je Žabljak baksuzno mjesto jer se nikako ne uklapa u premijerovo hvalisanje najboljom od svih turističkih sezona ikad. Nevjerovatna je količina ironije u premijerovoj izjavi jer implicira da su ove sezone Kolašinci, Beranci, Pljevljaci, Rožajci, Plavljani, Šavničani, Nikšićani, Plužinjani, Gusinjani i ini napunili džepove i da se većina Crne Gore raduje i veseli radi uspješne turističke sezone. Računovodstvenim akrobacijama tri dana prije Nove godine pređoše granicu od milijardu eura za 3 miliona.

Radujemo se uspjesima primoraca ali šta mi imamo sa tim. On se raduje boljoj poreskoj naplati – što je dobro ali je gorka ironija slušati to u Žabljaku ili bilo đe na śeveru. Ne tangira nas radovanje premijerovo jer liči na zadovoljni osmjeh lava koji je započeo varenje plijena koji je prethodno zgrabio. On se u stvari raduje našoj propasti jer je turizam u Žabljaku doživio slom, ove godine k’o nijedne.

Uništenjem velikih i luksuznih hotela, banalizovanjem turističke ponude, razurom svakolike infrastrukture, proizvođenjem nekulturne i podivljale kadrovske strukture u lokalu, uz pomoć elitnih šarlatana, g. Roćena, Gvozdenovića, Radulovića, Simovića… dovedeni smo do najgore turističke sezone u povijesti Žabljaka – ali najuspješnije turističke sezone u povijesti Crne Gore. Na Žabljaku turistička i ljudska apokalipsa a g. Marković češlja vunu i tambura o najsezoni.

Evo kako izgleda baksuzno turističko mjesto, nekadašnji vrh jugoslovenskog planinskog turizma:

čengele na skijalištu Savin Kuk

Turističkih noćenja u Žabljaku je toliko malo da niko od zvaničnika ne smije ni da kaže broj – četiri puta je manje nego prije 30 godina, 1988 godine. Žičare Pitomine i Veliki Šulac su u dronjcima a tranzicioni hoštapler kojeg štiti Vlada CG i Savjet za privatizaciju je bio dužan da ih stavi u funkciju u roku od tri godine – to bijaše prije 15 godina. Žičara šklopocija u S.kuku klopara, tandrče, zveči, škripi, krcka, škljoca… Kad će se ovaj željezarin vratolom skljokati samo je pitanje vremena. Ostali ski liftovi stari su preko 50 godina. Ministri Minhauzeni decenijama obećavaju nove žičane skalamerije a ove godine obećaše i još 40 kilometara staza. Laži lažo da se veselimo. Seoski sokak u selu Motički Gaj TOCG šarlatani su nazvali staza za krpljatore i cijelu deceniju telale o fantastičnom uspjehu. Nijesu imali nijednog jedinog krpljatora. I besplatno su nudili krplje, al zaludu. Cijelu deceniju telale TV bastiljaši i državni kočoperi o nordijskom skijanju koje će vaskrsnuti ovaj planinski sodom ali u ovom budžaku nema niti jedan par nordijskih skija. Ovi primjeri su odlične slike banalizovanja turističke ponude, bizarnog stanja turističke infrastrukture i šarlatanstva MORT-a, TOCG, Vlade CG i Premijera. Ministri MORT-a, poglavice TOCG i jednostruki i šestostruki premijeri donose Žabljaku samo bijedu i propast. A nekad nije bilo tako, znamo to.

Turističku ponudu Žabljaka danas čine:

degradacija crnog jezera

okljaštrene vizure planine, naselje Žabljak okovano betonom i asfaltom kroz čiju jedinu ulicu prođu svi turisti i svi autobusi na putu za Crno jezero, gungula – nešto kao svakodnevni panađur-vašar u selu Njegovuđi na konjskim trkama; neprihvatljiva urbanistička rješenja; podivljala gradnja; u samom centru grada istovaraju se šleperi robe za Voli samouslugu, sa ulazom za kupce na istom mjestu đe je istovar kamiona; ima nekoliko krajputaških kavana; 5-6 hotelčića; tezge ka Crnom jezeru sa vanpijačnom prodajom nehigijenskih proizvoda, bez porijekla, bez računa, bez fiskalnih kasa, divlje priključene na struju, bez brojila, tezgaroši u toalet idu iza tezgi i nemaju đe ruke oprati; auto trkalište na šetalištu do Crnog jezera (za jedan sat u špicu sezone po trideset puta vozila zakupca Bulatovića na Crnom jezeru gare kroz turiste); ćepenačka privreda i lonci s kuvanim klasovima; prašina i tutanj kamiona; kontejneri na svakih 50 metara smrde prepunjeni; voda nije za piće; čudni mirisi đe god su šahte; čengele na Crnom jezeru; kanalizacija u Crno jezero a onda voda u gradski vodovod, ubitačno ogavno.

dijete palo sa čengele na Crnom jezeru

Prośečna starost stanovništva u Žabljaku je prešla 50 godina. Od polovnjačkog turizma (rade u upravi ili žive od penzije i izdaju sobe za crkavicu) životari stotinjak duša, 200-tinjak su izanđali činovnici lokalni i republički, oko 700 je penzosa i oko

1000 kauboja tj stočara. 250 je đaka u osnovnoj i srednjoj školi. Sve mlađe je pobjeglo u toplije krajeve i u inozemstvo. Zaludu priče telala vrhuške i lokalnih poglavica – današnje omladince neće prevesti žedne preko vode. Našim pečalbarima želimo mirno more i da se ne vraćaju. Srećni su što su otišli. Ove godine nije bilo nijednog narušavanja javnog reda i mira u Žabljaku, nema ko da narušava, pustinja. Nema ni pasa lutalica, čak nema ni vrabaca. A MORT-ov kurajber i zaptija mojkovački nama o naj sezoni.

Turističkog buma Premijerovog nema i neće ga biti:

jer su naše elite odlučivanja sirotinja duha, jer je vrhuška sve što je rađeno 70 godina sručila u prašinu, u zgarišta pretvorili, jer ne postoje sistemske pretpostavke da bi zimski turizam održivo funkcionisao, jer je planinski i zimski turizam vrlo skup i traži tržišta koja vladini šloseri ne razumiju i zato što smo u beznadežnom zaostatku za regionom. I zato što je sva priča o regionalnom razvoju bezočna lagarija i pečobrazno podvaljivanje vrhuške čije rezultate vidimo u ovoj demografskoj pustoši, ekonomskom slomu i preostalom očaju.

Srećna nam Nova ironična markovićeva Godina.

Darko Stijepović