Anti – antifašizam (CGO)

Nedavno je sprovedena anketa na dvama univerzitetima u Crnoj Gori – Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu Donja Gorica – koja je imala za cilj da ocijeni poznavanje pojma fašizma odnosno antifašizma kod studentske populacije. Organizaor ankete bilo je nevladino udruženje Centar za građansko obrazovanje (CGO). Navodni katastrofalni rezultati ovoga anketiranja su digli tarapanu u medijima, to jest posrednika aktuelnih istina, zbog neznanja populacije koja stiče visoko obrazovanje. Ređali su se usklici žalosti od Balšinog (Brkovićevog) otužnog vapaja ‘kukala nam majka’ do žalobnog ‘antistudenti’ novopečenog Balšinog Nikolaidisa u liku Đura Radosavovića. Važno je reći da studenti pate od neznanja, ali ih nijesu ocjenjivali oni koji su kompetentni da izvrše takve provjere.

Analiza povodom ove ankete suštinski je nevaljana:

Prvo što zapada u oči je Vrlo važan tehnički nedostatak – broj anketiranih studenata je izrazito mali, svega 230 studenata sa Univerziteta Crne Gore, što je u prośeku sa svakog fakulteta po desetoro. Inače, na Univerzitetu Crne Gore broj studenata premašuje dvadeset hiljada i kao u svakoj populaciji postoji određeni broj onih manje obrazovanih – to je donekle prirodna pojava – i velika je vjerovatnoća da su upravo oni anketirani; tim prije što ankete mahom slabo da ispunjavaju revnosni studenti jer nijesu pravovremeno obaviješteni ili se anketiranje ne vrši shodno njihovim vremenskim mogućnostima. To je manje-više ustaljena pojava kod studentskih anketa, čemu sam i sam svjedok.

Međutim, CGO samouvjereno treska uzorkom i navodi nedvojbeno da je 24 posto anketiranih isto što i 24 posto studenata!

Takođe, iako je anketa bila javna – mi o njoj nijesmo znali ništa do pristizanja rezultata što ukazuje na rđavu obaviještenost.

Drugo, sadržina ankete, to jest pitanja, su dobrim dijelom ili skaredna ili nedovoljno jasna.

među skaredna računam:

Ko je glumio Tita u filmu “Bitka na Sutjesci”?
Đe je potpisana Povelja OUN?
Koja tri partizanska filma znate?
Koje tri partizanske pjesme znate?
Koje narodne heroje znate?
Kada je osnovan antifašistički pokret?

Za navedena pitanja bi čovjek prije rekao e će mu zatrebati za ukrštenicu nego li za borbu protiv fašizma i njegovu prevenciju. U ovima pitanjima više je riječ o trivijalnim znanjima propagandne djelatnosti (što nije pogrdan termin, uprkos učestalim pogrešnim interpretacijama) u SFR Jugoslaviji. Na osnovu filmova se ne može znati istorija, već se može samo servirati odgovarajući prikaz.Zvanje ‘narodnog heroja’ davala je KPJ. Mnogi su nezasluženo dobili dati status taman kao što su mnogi pali u borbi i ostali bezimeni. Bitno je ko ima status heroja a ne ko je u rat učestvovao. Naime, propagandna djelatnost u bivšoj Jugoslaviji je vid života od stare slave koji je neodrživ bio – što je podrobno dovelo do dekadentnog okončanja tog velikog projekta. O tom se pitanju detaljno raspravlja u romanu “Krug” proslavljenog pisca i učesnika narodnooslobodilačkog pokreta Meše Selimovića. Posebno je porazno da pojedini dušebrižnici o trenutnom stanju stvari prije ištu od studentskog življa da reku đe se nešto slučilo nego što je posrijedi. Ko danas od mladih zna šta piše u Povelji OUN? Djeluje opravdano da se reče da ni sastavljači ove ankete nijesu čitali pomenutu povelju. Takođe se ne može reći kad je nastao antifašizam jer su pokreti koji su suzbijali fašizam mahom stariji od njega – a to je komunizam prije svega.

Glavno pitanje koje je se pomolilo na anketi bilo je ‘šta je fašizam?’ Izgleda da sam jedan od rijetkih kojega nije uopšte iznenadio loš odgovor studenata na ovo pitanje. Evo zašto: fašizam je kompleksna struktura i data se riječ do bezumlja bagateliše u svakodnevnom govoru. Ukoliko želite da rečete šta pojedini pojam znači, morate znati svaki kontekst u kojemu se upotrebljava. Povodom same definicije se i stručnjaci razilaze. Pisate su knjige, među kojima je knjiga Umberta Eka “Vječiti fašizam”; O ovoj temi i mnogo koja doktorska disertacija na ovu temu je branjena. Ali ipak – sagledati fašizam kao sustav to jest kao taj osobiti sklop stvari kao i same komponente je izrazito teško. Kao prvo, borci protiv fašizma su često bili ljudi bez šireg poznavanja istorije i politike ali su ośećali što je zlo i imali su hrabrosti i obraza da se protiv toga bore. Zato je Važnije bilo ocijeniti: da li postoji ovakvo moralno čulo i viđeti što bi studenti poduzeli u datoj prilici. Znanje i samosvijest je kod studenta važna kako ne bi dopuštili da se njima manipuliše.

Nažalost, fašistom se danas naziva neprijatelj. Toj riječi ‘neprijatelj’ dodaje se jedna moralna komponenta koja opravdava mržnju i neprijateljstvo onoga ko je izgovara. Na tom nivou je prośečni čovjek. Ovakav vid tumačenja dozvoljava mnogo kome da manipuliše masama – a to slabo da kome odgovara. Štaviše, ako bi do tančina običan čovjek ušao fašizmu u trag, onda bi mnogi nosioci demokratije, prosvjetljenja i evropskih vrijednosti imali fašističke odlike – a to se nikome ne radi. Štaviše, to bi
onemogućilo pojedinima da smjelo navlače ruho antifašiste! Ponajviše je partizana i antifašista kada
rata na vidiku nema!

Po analizama ankete iz CGO koje bjehu javnosti saopštene kroz obraćanje Tamare Milaš, slijedio nam je zaključak da je stanje porazno i da nepoznavanje pojma “antifašizma” posljedično dovodi do pojačanja vršnjačkog nasilja. Kako je ovo dvoje neko mogao spojiti? Ovako nesuvislo rezonovanje prije dovodi do čuđenja povodom ljudi koji su bili zaduženi za sprovođenje ankete.

Dakle, jasno se vidi da niti je valjan uzorak niti su pitanja adekvatna i sljedstveno je zaključak nevalidan. Utoliko prije se vidi površnost postmodernih dušebrižnika koji su brzi kukanju i huljenju nad neznanjem. Ne treba da soli pamet o moralnom djelu onaj koji nije kadar da ga sprovodi. Samo poznavanje moralnih načela, ne jemči dosljedno sprovođenje istih.

Na kraju, ipak su ovi događaji o kojima su studenti ispitivani daleko za nama. Da li bi možda orniji bili za pitanje: “Što se zbilo 90-te i koji je onda državni udar bio posrijedi?”

Mato Kankaraš

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=5872

Objavio Urednik dana stu 14 2017. u kategoriji Reagovanja. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst