225 godina Stege

Na današnji dan prije 225 godina – Zbor crnogorskih glavara sa vladikom Petrom I je usvojio pravni dokument, koji je imao samo 6 članova i u našoj istoriografiji poznat je pod imenom Stega.

Uslijedio je nakon bitke kod Martinića, a prethodio je bici na Krusima – kojima su konačno zaustavljena nastojanja skadarskih vezira iz porodice Bušatlija da uspostave kontrolu nad Crnom Gorom. Istovremeno, tim pobjedama je iskovano jedinstvo crnogorskih plemena, i započet proces stvaranja države i širenja van tradicionalnog okvira 4 nahije.

U tom dokumentu, lakonski se sublimira državotvorna misao dinastije Petrović Njegoš – jedinstvo u borbi protiv Otomanskog carstva, koja će za vrijeme vladike Petra II biti integrisana u opšti jugoslovenski program ujedinjenja i borbe protiv zapadnih i istočnih imperija, a koji će tako neslavno biti poražen na Berlinskom kongresu 1878.

Taj kratki tekst je kasnije uključen u Zakonik Petra I iz 1798 (dopunjen 1803), koji predstavlja prvi novovjekovni zakonik balkanskih naroda, a ujedno je predstavljao i prvi državotvorni program, koji jasno ukazuje na sazrijevanje političke svijesti crnogorskih plemenskih elita predvodjenih Mitropolijom.

Uprkos tome što ovaj zakon neće u potpunosti zaživjeti, ključna poruka Stege – o jedinstvu crnogorskih i brdskih plemena u zajedničkoj borbi – nadživjeće tvorce ovog pravnog spomenika i ostati osnov objedinjavanja i daljeg snaženja crnogorske države. Istovremeno, taj princip jedinstva svih njenih stanovnika kroz XIX vijek će se prilagodjavati promjenama unutar društvene, vjerske i nacionalne strukture, što je kapital koji i danas uspješno troši.

“Prizivajući presvjatoe imja Gospoda Boga vsedržitelja u pomoć i našu, drug drugu, pleme plemenu, nahija nahiji tvrdu i čistu vjeru i riječ od česti i poštenja dadosmo da se izdati i prevariti među sobom nećemo.”

Boris Ristović