Počeci hrišćanstva

Šezdeset tri godine prije Hrista rimski vojskovođa Pompej osvaja Jerusalim. Rim je proširio svoje osvajačke ambicije na cijeli svijet. Avgust postaje rimski car 27. godine. Irod započinje obnovu Hrama u Jerusalimu. (Rimljani su Iroda postavili za kralja Jevreja 40. godine.) Veliki gradovi rimskog carstva su bili: Aleksandrija (blizu milion stanovnika), Antiohija – prijestonica rimske provincije Sirije je treći grad po veličini. Korint je prijestonica rimske provincije Ahaje i imala je oko 500 hiljada stanovnika. Tars ima oko 500 hiljada stanovnika. Efes, čuven po Hramu posvećen boginji Artemidi, prijestonica je rimske prijestonice Azije. Jerusalim je u to vrijeme imao 50 hiljada stanovika a za vrijeme praznika broj se povećavao na 250 hiljada. U Isusovo doba Rim je bio prijestonica svijeta. Imao je oko milion stanovnika. Rim sagrađen na sedam brežuljaka, na lijevoj obali Tibra. Palatin – carske palate i vrtovi. Kapitol – vjersko središte na kome se uzdiže Jupiterov hram. Između je Forum, političko središte grada. Aventin je narodna četvrt. Stanovništvo siromašnih četvrti zbijeno je u insule, spratne građevine.

HRAMOVI RIMSKOG CARSTVA
U vrijeme vladavine cara Avgusta i njegovih nasljednika nastaju brojni hramovi posvećeni rimskim bogovima. Sam car Avgust obnavlja, ukrašava ili gradi više od 80 ovakvih hramova. U središnjoj prostoriji hrama smještena je statua Boga. Isrped hrama je pokriven trijem i stepenište sa neparnim brojem stepeništa, kako bi svještenik i vjernik, pošavši desnom nogom (povoljna strana) na vrh stepenica stupili istom nogom. Obredi su se odvijali napolju, oko oltara smještenog pod trijemom. Među najbolje očuvanim rimskim hramovima danas je Panteon u Rimu. Sagradio ga je Agripa, Avgustov zet. Prvo je bio posvećen bogovima, zaštitnicima carske porodice (Venera, Apolon i Mars) a kasnije svim nebeskim božanstvima.

JEVREJSKI I RIMSKI POGREBI
Kod Jevreja nijedan leš nije smio ostato nesahranjen. Tijelo pokojnika se pralo, u njega se utrljavaju mirisi, a zatim se umotava u pokrov. Na lice se stavlja ubrus, a oko ruku se omotavaju tračice. Sahrana se obavlja 8 sati nakon smrti. Leš je na nosilima, i bučno se oplakuje. Zatim se stavlja u grobnicu, najčešće iskopanu u stijeni, i prekriva miomirisima. Žalost traje 30 dana. Grobnica se kreči jednom godišnje. Kod Rimljana bi se tijelo pokojnika brižljivo pralo i namirisalo. Prekrivali su ga togom i obilježjima pokojnika. Na vrata pokojnikovog doma bila bi pričvršćena grana kiparisa ili bora (drveće koje simbolizuje besmrtnost.) Sahrana se obavljala između drugog i osmog dana po smrti. Siromasi su sahranjivani u zajedničkim grobnicama. Bogatiji su odnošeni u grobnice noću, uz svjetlost baklji, praćeni sviračima na fruli i na rikačama. Spaljivanje je uobičajena praksa. Žalost je trjala šest mjeseci.

KATAKOMBE
To su podzemna groblja u kojima su prvi Hrišćani sahranjivali svoje mrtve. U Rimu je to lavirint dug 600 kilometara. Neke prostorije ukrašene su freskama – simbolima Hrista i vaskrsenja.

PALESTINA U ISUSOVO DOBA
Palestina je duga 200 a široka od 50 do stotinu kilometara. Ljeti ima suvu klimu a sezona kiša traje od oktobra do aprila. Na zapadu se prostiru plodne ravnice. Dolina Jordana je ispod nivoa mora. Veoma je strmih obala i ima skoro pustinjske odlike. S obje strane rijeke uzdižu se planinski lanci, visine od 600 do 1200 metara.

POKRAJINE U ISUSOVO DOBA
Idumeja: staro edomsko carstvo, osvojeno 126. godine prije Hrista.Judeja: okrug Jerusalima.Samarija: zemlja Samarijana, potomaka Jevreja i Asiraca.Galileja: granična oblast koju naseljavaju Jevreji i nejevreji.Pereja: osvojena u 1. vijeku prije Hrista.Dekapolis: skup 10 nejevrejskih gradova, pripojenih rimskom prokonzulu Sirije.Itureja: Gavlanitida, Vataneja, Trahonitida; osvojio ih je Irod Veliki.Slobodni gradovi mediteranske obale bili su: Askalon, Gaza.