Tri Napoleonova pisma vezana za Boku

 

 

Markiz Guisilieri mi je izjavio da je on svoju misiju u potpunosti razmotrio i da austrijski vladar Kotora nema ni sredstva da se održi tamo, niti da ispolji neprijateljstvo, čak ni u svoju odbranu, protiv ruskih vojnih sila. Odgovorio sam mu da je to njegova i moja obaveza da idemo u Kotor i pozvao sam Generala Bradyja, s obzirom da su njegove trupe držale sve pozicije sve do Raguze, da mi dȃ dovoljnu pratnju i da preduzme sve što je u njegovoj moći da me sprovede bezbjedno do tog mjesta. On je to odbio pod izgovorom da nije primio nikakve instrukcije na tu temu. Markiz Guisilieri je dodao, da se on, pod ovim okol-nostima, ne može izlagati opasnosti, bez ugrožavanja njego-vog i mog karaktera, pridružujući mi se u Kotoru, pošto ja ne bih mogao izbjeći da padnem u ruke ruskih garnizona. M. Paulucci, jedan italijanski mornarički oficir, tada u službi Austrije, ali koji se ubrzo priključio Rusima, bio je pozvan na našu konferenciju od strane Generala Bradyja, i prema njegovim izjavama i različitim detaljima u vezi pomorske odbrane Boke Kotorske, i pozicije garnizona, koje su Rusi već okupirali, on je potvrdio sve ono što su već Markiz Guisilieri i General Brady tvrdili.

 

Intriga i dosluh su bili očigledni, glasno sam se usprotivio, rekao sam Markizu Guisilieriju da ništa ne bi smjelo da ga zaustavi, te da je njegova dužnost da lično ide u Kotor, pošto je tamo još uvijek postojao jedan austrijski garnizon, ponudivši mu da mu se pridružim maskiran onako kako bi to njemu odgovaralo, i da, kad bismo tako stigli na mjesto, ili čak i do prvog ruskog garnizona, ja bih se tako predstavio, a da je sve ostalo moja stvar, moj sopstveni rizik. On je to odbio jer bi to bilo kršenje sporazuma i bio je uporan u odustajanju od Zare dok ne primi nove instrukicje od svog dvora. Nije mi preostalo ništa drugo nego da pošaljem nalog s najvećom tajnošću, bez ikakvog suzdržavanja, princu Vicekralju i generalu Andreosiju (Andreossyj), francuskom ambasadoru u Beču.

 

Nakon nekoliko dana, primili smo u Zari, kako sam ja i očekivao, vijesti o evakuaciji Kotora od strane Austrijanaca i o bezuslovnoj predaji mjesta i cijele teritorije Rusima.

 

Moje vođstvo je bilo odobreno, Car Napoléon je žestoko zamjerao ovo kršenje vjere, insistirajući na ispunjenju odredbi sporazuma, on je takođe zahtijevao, kao preliminarnu odštetu, kažnjavanje posrednika koji su bili upleteni u ovu intrigu. Guisilieri i General Brady su na licu mjesta žrtvovani, prvi je zatvoren u tvrđavi. Država Raguza je zatim postala poprište rata, ali predaja Kotora Francuzima nije se mogla sprovesti ni pri-mjenom sile niti pregovorima još naredne dvije godine, do mira u Tilitu.“

 

[prenešeno iz časopisa Matice crnogorske]

 

Slobodan B. Medojević, rođen je 15. maja 1975 u Vrbasu, od oca Božidara i majke Dunje rođ. Vlahović, crnogorskih kolonista, kolonizovanih u Kruščić iz Crne Gore, odnosno bivšeg Kolašinskog sreza,  sprovođenjem agrarne reforme i kolonizacije: 1945-1948. godine. Osnovnu školu  završio je u rodnom Kruščiću a gimnaziju u Vrbasu. Diplomirao je na dvama fakultetima Univerziteta u Novom Sadu: Poljeprivredni fakultet i Pravni fakultet. Kao veliki istraživač vlastitih korijena pomno izučava kolonizaciju Crnogoraca u Vojvodinu i istoriju Crnogoraca u Srbiji uopšte. O ovoj tematici se bavio u velikom broju članaka, monografija i knjiga. Pored toga piše poeziju od koje je objavio dvije knjige. Po prirodi posla kojim se bavi član  je ili saradnik velikog broja književnih i naučno-istraživačkih udruženja kao što su:  Matica crnogorska, Crnogorski P.E.N. centar, Crnogorski kulturno-informativni centar u Kruščiću, Asocijacija mladih novinara Crne Gore, Društvo novinara Vojvodine, Association for Slavic, East European and Eurasioan studies, American Anthropological Association i Balkanološkog instituta SANU. Pored toga je saradnik na projektu Enciklopedija Crne Gore DANU-a i Enciklopedije Vojvodine Vojvođanske akademija nauka i umjetnosti. Takođe je sarađivao i sa Državnim arhivom Crne Gore, Crnogorskom kinotekom i Narodnim muzejom Crne Gore na različitim projektima kao i sa velikim brojem časopisa iz Crne Gore.

1 2 3 4

Kratki URL: http://zrcalo.me/?p=8575

Objavio dana okt 18 2020. u kategoriji Istorija. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator SPETROV