Svjetski Dan knjige i autorskih prava u NB Budva

Povodom obilježavanja Svjetskog Dana knjige i autorskih prava u organizaciji Narodne biblioteke Budve sinoć je promovisana knjiga dr Miroslava Luketića “Kulturna baština 1 i 2” koja je tek izašle iz štampe a čiji su izdavači: JU Narodna biblioteka Budve, Paštrovski almanah, Budva i Štampar Makarije, Beograd.

Promocija “Kulturne baštine 1 i 2” priređena je u holu Akademije znanja a o knjizi su govorili: mr Božena Jelušić, urednica izdanja Gordana Ljubanović, pjesnik Radomir Uljarević i autor, dr Miroslav Luketić. U muzičkom dijelu programa nastupila je  ženska vokalna grupa “Harmonija”.

Mr Božena Jelušić je na početku istakla da je “ovo veče vrsnog istoričara i vještog hroničara, iskonskog nastavljača velike primorske i paštrovske tradicije priče i pričanja“. Ona ocjenjuje da je Miroslav Luketić za razliku od mnogih koji su prolazili kroz arhive i zbirke “umio da to iskoristi „na polzu“ svog kraja i njegovih ljudi, da se zaustavi, pronađe i objavi zanimljive i nezaobilazne dokumente i da se na taj način pridruži listi vrsnish hroničara ovoga jezika”.

“Za mene je ova knjiga i svojevrsno otkriće, dijelom i zbog toga što su rijetki autori koji tako istrajno i posvećeno proučavaju periodiku i time čuvaju izvore za istorijsku nauku budućih naraštaja. Znam da će biti mnogo trenutaka u kojima ću iz kućne biblioteke upravo uzimati Mirovu knjigu, kao što sam to i dosad radila, kada je god bilo riječi i mom gradu u njegovom nasljeđu” – istakla je mr Jelušić. Ona je nadalje istakla da Luketićeve radove osobenim i dragocjenim za kulturu ovog kraja čini spoj naučno akribičnog, minuciznog i naučnički stratsvenog, na jednoj strani, i sposobnosti da pronađe perspektivu pripovjedača,na drugoj strani.

“Uživanje je čitati njegovo istraživanje o barjaku, našoj ratnoj zastavi i vidjeti upornost sa kojom traga za svakim detaljem i zrnom koje je probilo platno” – kazala je mr Jelušić i dodala da je dirljiva njegova posvećenost zavičajnoj istoriji, a posebno opomene vezane za krivotvotrenja i revizije istorije ili neetičko korišćenje izvora.

Kao profesor književnosti mr Božena Jelušić je ocijenila da “u poglavlju Umjetnost, tek dolazi do razmaha Mirovih širokih zanimanja, baš kao i u odjeljku posvećenom Književnosti. Kao neko iz te oblasti, dobro znam njegove priloge i uvijek sam im se sa pouzdanjem vraćala ili od njih kretala. Ipak, poseban segment su njegove Priče, ne samo zbog slikovitosti, dramatike, humora i živog jezika kojim su ispričane, već i zbog posene simbolike koju svaka od njih ima u okvru ove knjige posvećene kulturnoj baštini, a posebno završna koja nosi isto ime.”

 

Radomr Uljarević je govoreći o Kulturnoj baštini dr Miroslava Luketića istakao da je dr Luketić “amblem istinske Budve”, grada koji je nestao pred naletom neoliberalnog kapitalizma pred kojim smo svi poklekli, ali kad mislimo na Budvu i njenu duhovnu osnovu, onda je u osnovi savremenog grada djelo Miroslava Luketića. “Tekstovi u ovim knjigama, u ovih šest knjiga u dva toma, svjedoče o širini interesovanja njenog autora, o pronicljivim tumačenjima koja su od nasušne važnosti za buduće istraživače, svjedoče o naučnom, višedisciplinarnom pristupu građi, o krajnje odgovornom i preciznom načinu njenog korišćenja – sasvim u skladu sa duhom klasične nauke. Na stranu knjiga priča koja u posljednjem tomu zaslužuje posebnu pažnju, koja svjedoči o nesvakidašnjem literarnom talentu. Pojedinačno, svaki od ovih tekstova donosi niz dragocjenih podataka, često podataka koji su prosto u kulturnoj javnosti zaobilaženi, i dalje se zaobilaze, i to čini ovu, u ovom izdanju dvotomnu knjigu, dodatno zanimljivom, i tako neophodnom. Nerijetko, slušajući polemike na različite teme ja sam posezao za knjigama Miroslava Luketića kojima sam sam, poklanjao puno povjerenje, da bih provjerio neke stavove.” Uljarević je nadalje istakao da je Luketić nepotkupljiv, radoznao duh, koji traga za istinom i rukovodi se samo istinom: “On pred licem kulturne javnosti stoji kao fenomen čije izuzetnosti nismo sasvim svjesni, već mi doživljavamo kao anahronizam svako pozivanje na stare vrijednosti. Ako se osvrnemo, na prste jedne ruke ćemo nabrojati istraživače poput Miroslava Luketića.”  Radomir Uljarević je govoreći o značaju Kulturne baštine i njenog autora, svoje kazivanje završio riječima: “Ono što bi bilo normalno u nas je to fantastična okolnost – da neko pokušava da misli van politike, van dnevne politike, mada nije lišen svojih stavova ideoloških i političkih, ali ti stavovi su isključeni u tekstovima, i to je rijetka vrlina. On nema mržnje ni za koga, ima ljubavi, za nekoga manje, za nekoga više, za Rusiju ponajviše. Tu su kazivanja o zadivljujućim ličnostima iz Paštrovića o kojima se nedovoljno zna u odnosu na njihovu važnost: o Svetom Stefanu Štiljanoviću koji je ostao u prvoj knjizi, o Štamparu Stefanu Paštroviću (o Igumanu Buljarice, Stefanu, jeromonahu), o Savi Inoku, Arhimandritu Danilu Kaženegra, Dimitriju Peraziću, Visarionu Ljubiši i Kirilu Mitroviću. Viših i važnijih ljudi na manjem geografskom prostoru, nije bivalo koliko nam je poznato, ako ne računamo staru Grčku. Rizikujući da to mnogi pokušaju da opovrgnu, ja bih tim imenima pridružio i ime Miroslava Luketića.”

Na kraju, pjesnik Radomir Uljarević je zaključio da bi bila pravda da dr Mroslav Luketić bude predložena od strane grada ili Biblioteke za “Trinaestojulsku nagradu” kao i za nagradu “Miroslavljevo jevanđelje” za prozu.

Priređivačica Kulturne Baštine dr Miroslava Luketića i autorka pogovora Gordana Ljubanović istakla je da su tekstovi dr Miroslava Luketića prijemčivi, a pored narativnog dijela sadrže i naučnu kompoziciju, te da je kulturna baština organizovana u dva toma, sa tri cjeline u svakom, i ukupno 70 tekstova: naučnih priloga, stručnih radova, predloga projekata, novinskih članaka, intervjua, priča. Cjeline su oformljene po pretežnosti teme, iako se u mnogim tekstovima prepliću oblasti istorije, kulture, umjetnosti. Ipak, načelno se može reći da je prva knjiga više ‘istorijska’, a druga više ‘umjetnička’. U priređivanju je, istakla je Ljubanović, intervenisano na nekoliko mjesta gdje je objedinjen material iz više srodnih tekstova i to je naznačeno u napomenama: “Nije bilo intervencija u stilu i jeziku jer je namjera bila da se zadrži autentičnost iskaza i stavova i sačuva svojstveni zeitgeist.” Na kraju, priređivačica Kulturne baštine Gordana Ljubanović zaključuje: “Kulturna baština je više od knjige za jedno čitanje. Za radoznalog amatera, to je izvor informacija i pripovjedno štivo koje se čita bez opadanja pažnje. Sa bogatom faktografijom i bibliografijom, kao polazištem za dublja istraživanja, ona može, i treba, da se nađe kao referensno djelo za listanje i konsultovanje kod svakog ko je interesovanjem ili profesijom vezan za crnogorsku istoriju, istoriografiju i kulturnu istoriju, za istoriju crnogorske publicistike, arhivistiku, bibliotekarstvo, i druge pomoćne istorijske nauke.”

Autor, dr Miroslav Luketić (rođen 1927.godine) pozdravio je prisutne recitacijom i čestitao Svjetski dan knjige i autorskih prava u prvom redu Narodnoj biblioteci Budve i direktorici Biblioteke Mili Baljević “koja baštini slavne tradicije knjige i koja će u narednim danima biti u novoj zgradi na zaostavštini Toma Luketića gdje će imati sve uslove za izgradnju. Ja se nadam, pozdravljam ovdje prisutnog predsjednika Opštine Budva, i ovo mi je prilika da kažem da je jedinstven stav da se biblioteka grada Budve koja baštini tradiciju dužu od vijek i po nađe u novom prostoru. Bila bi mi velika želja da to dočekam… da se to desi i da naš grad bude zaista prepoznatljiv ne po dosadašnjim raznim aferama, već po kulturi, po knjizi, jer imamo što da baštinimo i ako su ove moje knjige zaslužile da budu kamenčić u mozaiku svjetskog književnog stvaralaštva, ja ću biti zadovoljan i zahvalan.” Zahvalio je svima koji su govorili o njegovom djelu, kao i Narodnoj biblioteci Budve koja je zaslužna što su ove knjige objavljene i na kraju na očekivanje i na radost publike, u njegovom duhu i maniru otpjevao je pjesmu na ruskom jeziku posvećenu damama.   

 

Kratki URL: http://zrcalo.me/?p=7110

Objavio dana apr 29 2019. u kategoriji Izvještaj. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Prijava | Administrator SPETROV