Grobari nacionalnih parkova

Tutnje dva dizel agregata na Crnom jezeru. Da li bi neko smio ova  čuda da stavi u bilo koji park u Crnoj Gori a da ga policija isti momenat ne privede? To je nova poslovna ideja novog kiridžijsko-mehandžijskog menadžmenta nacionalnih parkova. Spojili su tutnjavu agregata, smrad dizel goriva i zaštitu prirode. Naravno, rusvaj, septičke rupe i nakaradne šupe su i dalje tamo.

kanalizaciona cijev u Crnom jezeru

Parkadžije obmanjuju javnost o drugoj fazi izgradnje mehane na Crnom jezeru. Drugom fazom pravdaju neizgradnju reciklažnog kolektora što znači da će se nastaviti netretirano izlivanje kanalizacije i fekalija. Protivzakonitu građevinsku dozvolu za bizarnu mehanu izdao je Min. Gvozdenović. Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Spahić, je Ministarstvu proslijedio saglasnost Agencije za gradnju na Crnom jezeru, iako uopšte nije urađena studija o uticaju na životnu sredinu. Genseka u Ministarstvu, g. Pejović, unaprijed je upozorena u sve nedostatke projekta i nezakonitost dozvole. To je kriminal bijelih okovratnika. Ako tako rade u slučaju nacionalnog parka pod UNESCO-ovom zaštitom, šta rade na drugim mjestima? A baš juče poslanici donesoše Zakon o legalizaciji divljih objekata. Dok štancuju pritivzakonite  građevinske dozvole i pospješuju divlju gradnju istovremeno donose zakone o legalizaciji divljih objekata. I jedno i drugo rade najviši činovnici režima.

Kome je bilo u interesu da se izda nezakonita građevinska dozvola i da se  radi protivzakonito? Ko je bio šićar-aga? Koliki je šićar? Prema pisanju medija Fond za razvoj je obezbijedio 300.000 eura, za koje se mogu napraviti dvije mehane kao ova koja se nezakonito gradi. Ko je izvođač radova i koliko dobija time što ne završava ovu bijednu mehanu? Obaviješteno je i državno tužilaštvo. Zar se ne čini da tužilaštvo služi samo kao batina za obračun sa Marovićima a da druge stvari zataškava i prikriva?
Izgradnjom ove protivzakonite i primitivne mehane ignorisana je Opština Žabljak koja je za prethodni objekat Doma planinara dala saglasnost. Ali stari Dom planinara je bio vrhunsko arhitektonsko djelo i napravljen uz saglasnost UNESCO-a i za njihove pare. Sadašnjom divljom gradnjom na Crnom jezeru ignorisana je lokalna zajednica, onemogućena je javna rasprava, ignorisan je civilni sektor i ignorisano je mišljenje vrhunskih autoriteta nauke. Necivilizacijski mentalni klinč u NP Durmitor dopunjuje ironična činjenica da su stećci na Durmitoru postali Svjetska baština UNESCO-a 2016. godine i to baš nekropole koje je nekada štitio NP Durmitor. Taj prostor sa spomenicima Svjetske baštine UNESCO-a, prije 20 godina, odlukom Vlade Crne Gore, izbačen je iz zaštite NP Durmitor. Neprosvećenost i duboka zaostalost vladaju na svakom koraku na najvišim nivoima upravljanja. Stvorene su nazadne i reakcionarne elite pa zašto ne očekivati divljanje u prostoru i dizel agregate u srcu Parka na Crnom jezeru?

U projektu gradnje mehane na Crnom ne postoji nikakva fazna izgradnja i projektnom dokumentacijom bioprečistač otpadnih voda, ulja i masti je bio predviđen da  se izgradi na dijelu koji je sada izbetoniran. Kanalizacionu cijev su sada spojili na staru  jamu koja se nalazi na drugoj strani mehane i kanalizacija se drenira direkto u Crno jezero. Projekat nikšićke mehane na Crnom jezeru je neautentičan, priprostost i primjer bezvrijednog kiča. Nije bilo tendera za izbor idejnog rješenja i izbor projektanta. Plaćeno je 20.000 eura burazerski. Zakon o legalizaciji treba da legalizuje zastiđe.
Dopune ugovora o gradnji mehane aneksima o kojima govori nova menadžerka JPNPCG jasno vuku na koruptivne radnje. Aneksi ugovora uvijek su pokriće za zloupotrebe, kao što izbija na viđelo ovih dana u slučajevima od Elektroprivrede do Ministra informatičara Lazovića. Novi kiridžijsko-kafedžijsko orjentisani kadrovici u parkovima nastavljaju biznis prethodnih struktura i zataškavaju skandale. Zaštitu prirode niti jednom nijesu pomenuli u svojim planovima. Cilj im jeste trbuh a ne duh pa oni smatraju da turisti dolaze na Crno jezero da zadovolje crijeva i želudac. Na Crnom jezeru ljudi traže lijek svojoj duši, mir u nemirnom svijetu bez smisla, duhovnu mjeru čovjeka i da čitaju knjigu postanja. Da li je u hramu prirode mjesto ćiftama, kiridžijama i mehandžijama? Mjesto trgovini je van hrama, na trgu đe se trguje. Parkadžije i  karakondžule bez vizija i bez ideja, lokalni telali lihvara, mehanu u zenici gorskog oka smatraju nevjerovatnim razvojnim uspjehom. Mjesto svjetskog prirodnog naslijeđa UNESCO-a postalo je zastiđe, postalo je bezistan, postalo je Ada Ciganlija, pijaca falsifikovane nehigijenske robe, ćepenači šoping centar, vašarište, mjesto đe se dolazi zbog džezve i utrobice a ne radi duhovnosti i očuvane jedinstvene iskonske prirodne ljepote.

Darko Stijepović
Centar za razvoj Durmitora

Kratki URL: https://zrcalo.me/?p=5033

Objavio Urednik dana srp 29 2016. u kategoriji Novinarstvo, Stav. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst