Autonomija potčinjenih

Neka uđe čovjek kafanu i njoj zateknete televizor đe prenosi utakmicu. Sukobljene ekipe su po pravilu sastavljene od ljudi koje upoznao nije, a nekad se desi da za njih ni čuli nijeste. Kad śeda i sebe ne nađe u kakvom bitnom poduzeću okreće aktuelnom dešavanju. Pred njim je slika svojevrsnog sukoba u kojem ne sudjeluje ni u kom konkretnom smislu a sučeljavanje se po običaju prikazuje kao da je od vanrednog značaja. U protivnom, ne bi toliku pažnju izazavalo i toliki prihod donijelo. Iz prikrajka kao da se pomalja potreba da mu draže bude neko od učesnika sukoba da ostvari pobjedu. Zbog ma kojeg razloga. To je jedini vid učešća koji ima. Kome će se prikloniti stvar je slučaja.

Upravo taj tren priklanjanja, koji je uslovljen prividom nužnosti izbora jedne strane, je od vanrednog značaja sad – ponajviše zbog toga što biva zloupotrijebljeno.

Posredstvom medija smo žrtve novog pokušaja zloupotrebe jeste slučaj pri skorašnjoj navodnoj borbi za očuvanje autonomije univerziteta. Cilj je da se javnosti stvori privid da mora konkretnu stranu da podrži kako bi se lakše podnijelo ono što neminovno treba da uslijedi. 

Radmila Vojvodić kao rektorka već je u drugom mandatu. Po djelima sitnim a po riječima preuveličanim reformama načina obrazovanja studenata na Univerzitetu Crne Gore dobrim dijelom pokazala vlastito neznanje i nekompenentnost. Nedavni incident po pitanju Visoke medicinske škole u Berane odličan je primjer: čovjek bez ikakvog formalnog obrazovanja u medicini nalazi za shodno da obrazlaže prednosti i mane seljenja te škole. Đavolji ljekar javnosti nije imao prilike da reče koje bi prednosti a koje mane ovakvoga poteza bile! Jedino je data riječ dekanu Medicinskog fakulteta, ne zbog njegova znanja već zbog zvanja, da ponovi rektorkin stav za koji se po komandi prestrojio.

Reforma koja je poduzeta na Univerzitetu je najobičniji snobovski čin poslušnosti: bez promišljanja i bez . Jedino što se mjerodavnim na Unverzitetu u Radmilinom maniru smatra upravo je mobilnost studenata. Važno je đe je ko bio a ne koju je školu pohađao. Kvazireforma ‘prelazak sa 4+1 na 3+2’ koje je preduzeto bez obzira na razbor profesora sa fakultetskih jedinica upravo jedino što može unaprijediti je odlaženje naših studenata. To ni u kom smislu ne znači napredak kvaliteta na našem univerzitetu.

Pritisak koji je vršen na Prirodno-matematički fakultet po pitanju usvajanja jedne formalne promjene koja običnog studenta stavlja u raskorak između jedne diplome koja je neupotrebljiva i druge koja je prejaka. Trajanje studija, koje su u oštem slučaju oduži, time bi znatno povećano bilo što bi imalo smjesta negativan odraz na zapošljivost diploma ovog fakulteta. Mišljenje ljudi na kojima je dugogodipnja odgovornost da obrazuju kadar u potpunosti je pregažena. Osoblje je bilo saćerano u kut nesuvislom prijetnjom da ‘PMF neće biti reakreditovan’! Svu tu priču ponajviše je pronio Radmili dražajši dr Predrag Stanišić, poznat još i kao vinovnik kazane reforme i tvorac nakaradnog sajta Univerziteta koji šaroliko prikazuje kao svojski napredak.

Posebni se akcenat stavlja na ‘izlazak Univerziteta iz finansijske krize’ mada slabo da se obrazlaže šta je po tom planu urađeno. Prije svega treba razjasniti – živimo u društvu đe se krovne institucije jedne ustanove poistovjećuju sa čitavom ustanovom. Direktori (i njegovi pomoćnici) škola su škole, vladajuće partije su država a rektor i Upravni odbor su Univerzitet. Po tom nahođenju se ‘krizom univerziteta’ smatralo nedovoljnom količinom novca kojim raspolažu krovne institucije. Za samovolju je proglašeno to što fakulteti, činioci Univerziteta, raspolažu sopstvenim budžetima i nađeno je rješenje tako što im je oduzet novac. Sav novac, koje zapravo omogućavaju fakulteti, sliva se u nekoliko pouzdanih ruka. U tim kriznim, kako rektorka kaže a slabo ko da se čudi – od najveće pomoći upravo je dr Predrag Stanišić, od kojega ne odustaje kao kandidata za prorektora.

Autonomija Univerziteta Crne Gore obogaljena je taman otkad su joj gradivne jedinice obezglavljene. Postavljen je standard da ne treba misliti slobodno – već kako biva rečeno. Krovne institucije jednog Univerziteta upravo i imaju

Obezličavanje institucija navršeno je konstrukcijom vrlo nepreglednog sajta Univerziteta kojeg krasi jedna osobina prije svega – ma na kojoj stranici da ste pomalja se rektor i ostale ‘krovne institucije’. Sajt koji treba da bude oglasna tabla univerziteta, to jest web stranica koja je studentnima na usluzi, pretvoren je u neku vrstu Radmilinog profesionalnog bloga odnosno fejsbuk ili instagram profila. Bez pardona ravna vlastito nahođenje sa stavom čitavog Univerziteta i zamjerku upućenu njoj lično  razabira kao neprijateljstvo prema Univerzitetu i obrnuto. Njene izjave, saopštenja za javnost i ostale objave i reagovanja obiluju jetkim rječnikom razmažene đevojčice kojoj je ukraćen neki prohtijev.

Čovjek njenog poziva po obrazovanju ne može da obezbijedi valjanu i plodotvornu saradnju između fakulteta jednog univerziteta. Teatar i teorija u osnovnom značenju imaju isto značenje u korijenu – posmatranje ali su se vremenom toliko razrodile da su vanredni napori potrebni trudbeniku jedne od ovih oblasti da se pozabavi drugom.

Bez zazora treba reći – sramota je da do te mjere nekvalifikovana obavlja ovu funkciju samo iz razloga što ju je nanio politički pritisak. Tri godine koje je ona provela na toj funkciji u samopovlađivanju i samopromociji pri kozmetičkim promjenama učinjenim na Univerzitetu koje se drsko proglašavaju za reforme malo je reći da je zastiđe.

Sudeći po tome, razrješenje rektorke zbog načinjene šteta upravo je odavno očekivano preduzeće, ali zbog osobenog spleta okolnosti neizvjesno je šta će uslijediti. Štaviše, veći je problem ko se namjerio rektora da smijeni nego li sami čin smjene.

Istine radi treba reći da način na koji se razrješava ona smotana splekta ni u kom smislu nije obećavajući. Predsjednik Upravnog Odbora, Duško Bjelica, Radmilin doskorašnji privrženi i odani saradnik upravo se na nju namjerio. U pitanju je naučnik u oblasti fizičke kulture koji misli da je dovoljan uslov to što određeni njegovi ‘naučni radovi’ nalaze mjesto u časopisima koji se bave fizičkom kulturom da kolegama sa drugih fakulteta ukazuje na propuste u njihovom radu. Doktorska titula u oblasti fiskulture se ne može smatrati ravnopravnog sa ijednom sa ine institucije – tim prije što ista fiskultura ne bilježi značajni napredak kroz istoriju. Djela ljudska i ljudski um napreduje daleko brže od njegova tijela. Da bi ironija bila ovđe kompletna – dotični čovjek nikakav je sportaš. Bahatog je i neotesanog ponašanja, sa nedovoljnim poznavanjem nauke uopšte da bi vrijeđelo u raspravu se upuštiti sa njim. I tokom Raśinog mandata on je iz śena vodio glavnu riječ na Univerzitetu. Sada kada je došlo do sukoba interesa – od prelomi da bez milosti djela.

Sadašnja surevnjivost između dojučerašnjih kolega i izvikana ‘borba za autonomiju univerziteta’ u potpunosti je bespredmetna kad se se uzme politički angažman subjekata koju su posrijedi u ovom slučaju. Upravo je ono što je najiritantnije – pravo na koje su pozivaju oni koji sebi daju naslov zaštitnika autonomije univerziteta dok su oni zaslužni vinovnici za njenu propast.

U sukobu na Univerzitetu ne treba ni posredno sudjelovati jer su posrijedi dvije režimske struje beskarakternih osoba. Riječi i djela za koja se maše neka je vrsta žalosnog opravdanja za otimačinu oko rektorskog položaja. Ta otimačina treba da se sluči danas bez obzira na stav senata  – jer gospodina Bjelicu po starom običaju ne zanima stav profesora.

U tom smislu, od krovnih institucija ne treba očekivati ništa. Te institucije koje su formalnog karaktera, umjesto da pomaže u uklanjanju prepreka na koje nailaze njegove jedinice pri svojem slobodnom razvoju – on ih gomila!

Napretka koji se po diktatu sprovodi nema i ne može ga biti.

Treba se vratiti na nauk da je Univerzitet osobena država u kojoj potčinjenih nema i onemogućiti besavjesnog i razoglavljenog da obezvređuje svijetle pojmove kao što su to autonomija i sloboda mišljenja.

 

Mato Kankaraš

Kratki URL: http://zrcalo.me/?p=5813

Objavio dana Oct 3 2017. u kategoriji Stav. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Photo Gallery

Log in | Administrator SPETROV