Sačuvajmo jezik Crne Gore od zaborava

_sp-gorski-vijenac-jezik-i-stilCrnogorski jezik je upisan u crnogorski Ustav oktobra 2007.g. Iako se već nakupilo vremena od usvajanja ovog jezika i dalje postoji problem. Dan danas mladi ljudi uveliko pate od neke vrste bojazni koja je svojstvena konformističkim karakterima. Da bismo u cjeosti razmotrili ovaj problem moramo objasniti i sve izraze koje upotrebljavamo. Riječ komformistički, označava ono što je vezno za komformizam – bespogovorno prihvatanje mnjenja koje je shvaćeno kao javno, a samim tim i za tačno, po koje bilo osnovu. Borba za nezavisnost, neovisno od nacionalnosti osobe, se pronijela i ovim poprištem. Rasuđivanje prvogovoreće osobe, u pojednotavljenom smislu, otprilike ovako izgleda:

Jezik koji je nama svojstven je arhaičan, jer nam je tako rečeno.

Ko je to rekao?

Pa neko ko je upućen u to.

 

Pa da, svakako grubo zvuči onaj govor koji sam pokupio od svoje majke u poređenju sa govorom koji nadilazi rodni kraj. Moj je rodni kraj jedan zaboravljeni kamen! Neće valjda kamen da pravi jezik! Kako, molim te? Da neće progovoriti kojim slučajem? Zna se kako se pravi lijepi jezik. Sjedu neki umni ljudi, koji uz to ne moraju biti niti pjesnici niti književnici, dogovore se i to ti je to! Sad treba ja da se pravim pametniji od njih, pa da mi se smiju ljudi!  

Govorni jezik Crne Gore, mnogi ga izbjegavaju kao pisani i javni jezik. Naime, većina ljudi koji stoje pred zadatkom da zapišu “nešto ozbiljno”, ili da “Nešto važno kažu tamo đe će se to i čuti”, mahom pribjegavaju pređašnjem konvencinalnom jeziku. . I to kako! Upinju se iz petnih žila kako bi što prirodnije djelovao njihov govor. I to uprkos činjenice da taj konvencionalni jezik, nije nikada valjano zaživio kao književni. Ono što je najsramije od svega jeste kad čovjek u Crnoj Gori,a osobito mladi, ośeća stid prema svom jeziku.  Ovo je nerazumljivo stanje, pošto je govor našeg lijep i vrlo poetičan. Ovo nije napamet rečeno jer nikad se Njegoš ne bi javio da je naš svojstveni jezik onakav kako je danas naveliko predstavljan. Ne postoji vidni razlog za zanemarivanje ovog jezika kao pisanog i javnog nako strah i priklanjanje većini. Naravno, ovđe pokušavamo da otklonimo sve predrasude i sve tabue koji prate ovo pitanje  i želimo da se osvrnemo na jezik kao na jezik a ne kao na političko sredstvo koje upotrebljavaju kako njegove “pristalice” tako i njegovi “protivnici”.

Redakcija Zrcala se odlučila da otkrije neke jezičke taine crnogorskog jezika i da uradi sve po pitanju očuvanja Njegoševog jezika.

1 2 3 4

Kratki URL: http://zrcalo.me/?p=3856

Objavio dana May 22 2015. u kategoriji Naš jezik, Sjećanja, Stav. Možete pratiti sve u vezi ovog teksta putem RSS 2.0. Ako želite, prokomentarišite ovaj tekst

Ostavi svoj komentar

Photo Gallery

Log in | Administrator SPETROV